Arhive kategorija: Dokumenta

Zakon o oružju i municiji – 2015

Z A K O N
O ORUŽJU I MUNICIJI

I. UVODNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se nabavljanje, držanje, nošenje, kolekcionarstvo, popravljanje, prepravljanje, promet, posredništvo i prevoz oružja i municije.

Izuzimanje od primene zakona

Član 2.

Odredbe ovog zakona ne primenjuju se na državne organe koji nabavljaju, drže, nose i prevoze oružje i municiju u skladu sa posebnim propisima.

Značenje izraza

Član 3.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

1)   oružje jeste ručno prenosiva naprava izrađena ili prilagođena da pod pritiskom vazduha, barutnih i drugih gasova ili drugog potisnog sredstva može izbaciti zrno, kuglu, sačmu ili neki drugi projektil, odnosno raspršiti gas ili tečnost i druga naprava koja je namenjena za samoodbranu ili napad, lov ili sport, s tim što se, u smislu ovog zakona, oružjem ne smatraju uređaji za humano lišavanje života životinja, alati i imitacije oružja koje ne koriste municiju sa barutnim punjenjem;

2)   vatreno oružje jeste ono oružje koje, pod pritiskom barutnih gasova, iz cevi izbacuje projektil, a, s tim u vezi, vrste vatrenog oružja jesu – mitraljez, puškomitraljez, automatska puška, automat, pištolj, revolver, puška sa olučenim cevima (jednometna, repetirajuća, poluautomatska), puška sa glatkim cevima (jednometna i dvometna, repetirajuća, poluautomatska), kombinovana puška (sa olučenim i neolučenim cevima), puške, pištolji i revolveri sa ivičnim paljenjem (malokalibarsko oružje);

3)   kratko vatreno oružje jeste ono oružje čija dužina cevi ne prelazi 30 cm, odnosno čija ukupna dužina ne prelazi 60 cm;

4)   dugo vatreno oružje jeste ono oružje čija dužina cevi prelazi 30 cm, odnosno čija ukupna dužina prelazi 60 cm;

5)   automatsko vatreno oružje jeste ono oružje koje se posle ispaljenog metka automatski puni i koje može jednim pritiskom obarača ispaliti najmanje dva i više metaka jedan za drugim, bez ponovnog ručnog punjenja oružja;

6)   poluautomatsko vatreno oružje jeste ono oružje koje se posle svakog ispaljenog metka automatski puni i koje jednim pritiskom obarača ne može ispaliti više metaka;

7)   repetirajuće vatreno oružje jeste ono oružje kod kojeg se posle ispaljenja sledeći metak iz magacina ili okvira ručno uvodi u položaj za ispaljenje;

8)   jednometno i dvometno vatreno oružje jeste ono oružje koje nema magacin ni okvir za municiju;

9)   vazdušno oružje jeste ono oružje koje pod pritiskom sabijenog vazduha ili drugog gasa izbacuje projektil iz cevi;

10) oružje sa tetivom ili oprugom (samostrel, luk, praćka, podvodna puška) jeste naprava koja potiskom tetive ili opruge izbacuje strele ili druge projektile;

11)  konvertibilno oružje jeste ono oružje koje izgledom podseća na vatreno oružje i koje se s obzirom na konstrukciju i materijal od koga je napravljeno može prepraviti tako da ispaljuje bojevu municiju, a, s tim u vezi, konvertibilnim oružjem, u smislu ovog zakona, smatraju se gasno, startno  i signalno oružje;

12) uređaji za izazivanje elektrošokova (elektrošokeri ili paralizatori) jesu ručne naprave koje pomoću visokog električnog napona privremeno onesposobljavaju ljude i životinje;

13) gasni sprejevi jesu naprave namenjene civilnom tržištu, koje sadrže i prilikom upotrebe raspršuju nadražujuća hemijska jedinjenja (CS, CN, OC) u koncentracijama dozvoljenim po prihvaćenim međunarodnim standardima;

14) hladno oružje jeste bokser, bodež, kama, sablja, bajonet i drugi predmeti kojima je osnovna namena napad;

15) oružje za ličnu bezbednost jesu, od vatrenog oružja, pištolji i revolveri, kao i gasni sprejevi i uređaji za izazivanje elektrošokova;

16) lovačko oružje jeste dugo vatreno oružje i oružje sa tetivom ili oprugom, kojima je dozvoljen lov;

17) sportsko oružje jeste vatreno, vazdušno, hladno i oružje sa tetivom ili oprugom koje se koristi u streljačkom i drugim sportovima i borilačkim veštinama;

18)  onesposobljeno oružje jeste vatreno oružje čiji su svi osnovni delovi trajno prepravljeni tako da se iz njega ne može ispaliti bojevi metak;

19) osnovni delovi za oružje jesu:

(1)  ram, navlaka i cev pištolja,

(2)  ram, doboš i cev revolvera,

(3)  sanduk, zatvarač, cev i glava puške,

(4)  teleskopski-optički nišan sa svetlosnim snopom ili sa uređajem za elektronsko pojačavanje svetlosti, infracrvenim ili termovizijskim uređajem;

20) dodatni osnovni delovi višekalibarskog oružja koji se u originalnom pakovanju isporučuju zajedno sa oružjem, smatraju se jedinstvenom celinom sa oružjem;

21) municija su meci za vatreno oružje sa olučenim i glatkim cevima;

22) popravljanje oružja jeste otklanjanje kvarova na oružju i zamena ili ugradnja osnovnih delova oružja;

23) prepravljanje oružja jeste prilagođavanje oružja drugoj municiji i drugi zahvati na oružju kojima se 

utiče na njegovo funkcionisanje i trajno ili privremeno menjaju originalne tehničke karakteristike i konstrukcijska rešenja proizvođača;

24) promet oružja jeste nabavljanje oružja radi dalje prodaje, kao i prodaja oružja;

25) staro oružje jeste oružje koje ima istorijsku vrednost ili koje je proizvedeno pre 1900. godine;

26)  minsko-eksplozivna sredstva jesu sve vrste bombi, mina,  granata i drugih naprava opremljenih sa eksplozivnom ili adekvatnom neeksplozivnom materijom  ili detonatorom kod kojih pod spoljašnim ili unutrašnjim delovanjem (težina, udar, potez, električna  energija, hemijska,nuklearna reakcija i sl.)  dolazi do naglog oslobađanja energije i njihovog rasprskavanja;

27) imitacije oružja jesu predmeti koji su spoljašnjim izgledom slični ili jednaki oružju, ali ih nije moguće upotrebiti ili prepraviti u vatreno oružje;

28) ovlašćeni serviser jeste pravno lice ili preduzetnik kome je rešenjem nadležnog organa odobreno bavljenje popravljanjem i prepravljanjem oružja;

29) ovlašćeni prodavac jeste pravno lice ili preduzetnik kome je rešenjem nadležnog organa odobreno bavljenje prometom oružja, osnovnim delovima za oružje i municijom;

30) registrovano oružje jeste oružje za koje je izdata isprava od strane nadležnog organa;

31) legalizacija oružja i municije jeste postupak registracije ili predaje neregistrovanog oružja,  odnosno municije koje je lice držalo bez odobrenja nadležnog organa u kome nije potrebno dokazivati  poreklo oružja i municije, a vlasnici koji registruju ili predaju oružje i municiju za vreme trajanja  legalizacije ne mogu biti prekršajno niti krivično gonjeni za nelegalno nabavljanje, držanje i nošenje oruža i municije;

32) oružni list jeste isprava na osnovu koje se drži, odnosno drži i nosi oružje, u skladu sa ovim zakonom, i koja sadrži podatke o oružju, osnovnim delovima za oružje i vlasniku oružja;

33) dozvola za nošenje oružja jeste isprava koja sadrži podatke o fizičkom licu i koja mu daje pravo da nosi pištolj odnosno revolver registrovan kao oružje za ličnu bezbednost iz kategorije B;

34) pravna lica i preduzetnici u smislu ovog zakona jesu pravna lica, preduzetnici, organizacije, ustanove, zavodi i državni organi;

35) predstavnik pravnog lica jeste fizičko lice koje je sa njim u ugovornom odnosu i koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom;

36) gasno, startno i signalno oružje jesu pištolj, revolver i puška, koji pod pritiskom barutnih gasova raspršuju neškodljive, nadražujuće materije sa kratkotrajnim dejstvom i ispaljuju punjenje namenjeno isključivo izazivanju glasnog pucnja ili ispaljivanju svetleće signalne rakete;

37) posrednik u prometu oružjem i municijom – broker, u smislu ovog zakona, jeste pravno lice ili preduzetnik koji se, na osnovu rešenja ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: Ministarstvo), bavi pregovaranjem, ugovaranjem i posredovanjem u ugovaranju poslova u vezi sa kupovinom ili prodajom oružja i municije, a koji se ne bavi prometom oružja;

38) vlasnici oružja u smislu ovog zakona jesu fizička lica, pravna lica i preduzetnici. U ovom su zakonu određene imenice navedene u muškom rodu, a koriste se kao neutralne za muški i ženski rod.

 Kategorije oružja

 Član 4.

 Oružje se deli u četiri kategorije:

 1)   kategorija A – minsko-eksplozivna sredstva, automatsko kratko i dugo vatreno oružje, oružje skriveno u drugim predmetima i vatreno oružje sa prigušivačem pucnja;

 2)   kategorija B – svako vatreno oružje (kratko, dugo, poluautomatsko, repetirajuće, jednometno, dvometno, sa olučenim i glatkim cevima), osim onog iz kategorije A i C i konvertibilno oružje;

 3)   kategorija C – onesposobljeno vatreno oružje, staro oružje i njegove moderne kopije koje ne koriste metak sa centralnim ili ivičnim paljenjem, vazdušno oružje čija kinetička energija je 10,5 J ili veća ili čija je brzina projektila 200 m/s ili veća i kalibra većeg od 4,5 mm i oružje s tetivom ili oprugom čija je sila zatezanja tetive veća od 450 N, odnosno čija je natezna težina veća od 101 libri;

 4)   kategorija D – hladno oružje, gasni sprejevi, uređaji za izazivanje elektrošokova, vazdušno oružje čija kinetička energija je manja od 10,5 J ili je brzina projektila manja od 200 m/s i kalibra 4,5 mm ili manjeg, kao i oružje sa tetivom ili oprugom čija je sila zatezanja tetive do 450 N, odnosno čija je natezna težina do 101libre.

 Dozvoljenost i zabrana nabavljanja, držanja i nošenja oružja

 Član 5.

 Oružje iz kategorije A ne mogu nabavljati, držati i nositi fizička lica, pravna lica i preduzetnici, osim u slučajevima predviđenim ovim i drugim zakonom.

 Oružje iz kategorije B može se nabavljati, držati i nositi – na osnovu isprave nadležnog organa.

 Oružje iz kategorije C može se slobodno nabavljati u slučajevima predviđenim ovim zakonom, a držati uz prijavu nadležnom organu.

 Oružje iz kategorije D može se nabavljati i držati bez isprave i prijave nadležnom organu, u skladu sa ovim zakonom.

 Zabrana prometa, nabavljanja i držanja određene dodatne opreme i određenih vrsta municije

 Član 6.

 Zabranjeno je stavljati u promet, nabavljati, držati i nositi prigušivač pucnja.

 Zabranjeno je stavljati u promet, nabavljati, držati i nositi municiju sa pancirnim, zapaljivim, eksplozivnim zrnom sa primesama ili oplatama od radioaktivnih, otrovnih i štetnih materija, kao i zrna za takvu municiju i municiju za pištolje i revolvere sa zrnom koje ima eksplozivno dejstvo (dum-dum municija) i zrna za tu municiju.

 Nadležni organ

Član 7.

 Nadležni organ, u smislu ovog zakona, jeste teritorijalno nadležna organizaciona jedinica ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, prema prebivalištu, odnosno prema sedištu podnosioca zahteva (u daljem tekstu: nadležni organ).

 Dvostepenost u odlučivanju i primena odredbi zakona koji reguliše upravni postupak

 Član 8.

 Na prvostepena rešenja koja donosi nadležni organ na osnovu ovog zakona može se u roku od 15 dana od dana uručenja rešenja izjaviti žalba ministru nadležnom za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: ministar).

 Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.

 Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.

 Nadzor

 Član 9.

 Nadzor nad primenom ovog zakona vrši Ministarstvo.

 Prilikom vršenja nadzora službena lica Ministarstva ovlašćena su da pregledaju opšte akte i poslovne knjige, evidencije, prostorije u kojima se čuva oružje, kao i samo oružje, traže obaveštenja, nalažu mere u cilju primene propisa, vode upravni postupak, podnose prekršajne i krivične prijave i preduzimaju sve radnje proistekle iz ovih postupaka, u skladu sa zakonom.

 Isprave

 Član 10.

 Isprave u smislu ovog zakonu jesu:

 1)   Odobrenje za nabavljanje oružja za fizička lica;

 2)   Odobrenje za nabavljanje oružja za pravna lica i preduzetnike;

 3)   Odobrenje za nabavljanje oružja radi dalje prodaje;

 4)   Oružni list (za držanje oružja za ličnu bezbednost, za držanje konvertibilnog oružja, za držanje i nošenje oružja, za pravna lica i preduzetnike);

 5)   Potvrda o prijavi držanja oružja iz kategorije C;

 6)   Odobrenje za raspoređivanje zaposlenih lica;

 7)   Dozvola za nošenje oružja;

 8)   Odobrenje za nabavljanje i iznošenje oružja i municije iz Republike Srbije;

 9)   Odobrenje za iznošenje oružja i municije iz Republike Srbije;

 10) Odobrenje za nabavljanje osnovnih delova za oružje;

 11) Odobrenje za unošenje oružja i municije u Republiku Srbiju;

 12) Kolekcionarska dozvola.

Za izdavanje isprava iz stava 1. ovog člana, kako i za obrasce, druge spise i radnje organa državne uprave u postupcima po ovom zakonu naplaćuje se taksa u smislu propisa kojima je uređen budžetski sistem.

II. NABAVLJANJE, DRŽANJE I NOŠENJE ORUŽJA

 Uslovi za fizička lica za nabavljanje i držanje oružja iz kategorije B

Član 11.

 Oružje iz kategorije B mogu nabavljati i držati fizička lica koja:

 1)   su punoletna;

 2)   su državljani Republike Srbije ili stalno nastanjeni stranci;

 3)   su zdravstveno sposobna za držanje i nošenje oružja;

 4)   nisu pravnosnažno osuđivana na kaznu zatvora za krivična dela: protiv života i tela, protiv sloboda i prava čoveka i građanina, protiv polne slobode, protiv braka i porodice, protiv imovine, protiv zdravlja ljudi, protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine, protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije, protiv državnih organa, protiv javnog reda i mira, protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili se protiv njih vodi postupak za navedena krivična dela;

 5)   nisu pravnosnažno kažnjavana u poslednje četiri godine za prekršaje iz oblasti javnog reda i mira za koje je propisana kazna zatvora i za prekršaje iz ovog zakona;

6)   na osnovu bezbednosno-operativne provere u mestu prebivališta, boravišta, mestu rada, svojim ponašanjem ne ukazuju na to da će predstavljati opasnost za sebe ili druge i javni red i mir;

7)   su obučena za rukovanje vatrenim oružjem;

8)   imaju opravdan razlog i to:

(1) za oružje za ličnu bezbednost iz kategorije B – ukoliko učine verovatnim da bi im mogla biti ugrožena lična bezbednost zbog prirode posla ili drugih okolnosti,

(2)  za lovačko oružje kategorije B – dostave dokaz da ispunjavaju uslove za posedovanje lovne karte,

(3)  za sportsko oružje – uverenje o aktivnom članstvu u sportskoj streljačkoj organizaciji;

9) imaju uslove za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja.

Zdravstvena sposobnost

Član 12.

Zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja, predviđena članom 11. tačka 3) ovog zakona dokazuje se uverenjem o zdravstvenoj sposobnosti.

Uverenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja izdaje zdravstvena ustanova koja dobije rešenje ministarstva nadležnog za poslove zdravlja da ispunjava uslove za obavljanje lekarskih pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti fizičkih lica za držanje i nošenje oružja.

Bliže uslove koje mora da ispunjava zdravstvena ustanova za obavljanje lekarskih pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti fizičkih lica za držanje i nošenje oružja propisuje ministar nadležan za poslove zdravlja.

Ovlašćena zdravstvena ustanova za obavljanje lekarskih pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti fizičkih lica za držanje i nošenje oružja obavezna je da najkasnije u roku od osam dana od dana obavljenog pregleda obavesti najbližu organizacionu jedinicu Ministarstva o činjenici da lekarski pregledano lice ne ispunjava uslove za odobravanje držanja i nošenja oružja.

Fizičko lice kome je po ovom zakonu odobreno nabavljanje oružja iz kategorije B, odnosno izdat oružni list, mora nadležnom organu svakih pet godina odnosno po isteku važenja lekarskog uverenja o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja, dostaviti novo uverenje koje nije starije od mesec dana.

Fizičko lice koje nije zadovoljno izdatim uverenjem o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja, može izjaviti žalbu drugostepenoj lekarskoj komisiji koju imenuje ministar nadležan za poslove zdravlja.

Nadležni organ koji je izdao oružni list fizičkom licu obavezan je da odmah po izdavanju oružnog lista o toj činjenici obavesti lekara tog fizičkog lica u smislu zakona kojim se uređuje zdravstvena zaštita (u daljem tekstu: izabrani lekar).

Izabrani lekar koji sazna da je kod fizičkog lica koje drži i nosi oružje došlo do promene zdravstvenog stanja koje utiče na zdravstvenu sposobnost za držanje i nošenje oružja mora odmah po saznanju da obavesti najbližu organizacionu jedinicu Ministarstva.

Bliže uslove koje, u pogledu zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja, moraju da ispunjavaju fizička lica koja drže i nose oružje propisuje ministar nadležan za poslove zdravlja.

Nabavljanje oružja iz kategorije B za fizička lica

Član 13.

Zahtev za nabavljanje oružja podnosi se na propisanom obrascu uz koji se daje na uvid lična karta, odnosno drugi identifikacioni dokument, prilaže uverenje o zdravstvenoj sposobnosti, dokaze o opravdanosti razloga za nabavljanje oružja i uverenje o obučenosti za rukovanje vatrenim oružjem, kao i saglasnost za proveru i obradu ličnih podataka prilikom preduzimanja službenih radnji predviđenih ovim zakonom, a u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu podataka o ličnosti.

Nadležni organ će pri odlučivanju, pored dokaza koje priloži podnosilac zahteva, koristiti podatke iz evidencija koje vodi po zakonu, kao i podatke do kojih dolazi pri vršenju svojih poslova u skladu sa ovlašćenjima.

Postojanje uslova iz člana 11. tačka 9) ovog zakona utvrđuje policijski službenik neposrednim opažanjem u stambenom prostoru po mestu prebivališta ili boravišta podnosioca zahteva.

Obuke za rukovanje vatrenim oružjem oslobođeni su zaposleni i penzionisani pripadnici državnih organa koji po službenoj dužnosti nose ili su ranije nosili oružje, profesionalna i penzionisana vojna lica, rezervne vojne starešine i sportski strelci koji nastupaju u disciplinama sa vatrenim oružjem.

Nadležni organ izdaće odobrenje za nabavljanje oružja fizičkom licu za koga se u postupku utvrdi da ispunjava uslove iz člana 11. ovog zakona. Odobrenje za nabavljanje oružja važi šest meseci od dana izdavanja odobrenja.

Odobrenje za nabavljanje oružja, na osnovu koga podnosilac zahteva nije u predviđenom roku izvršio nabavku oružja, vratiće nadležnom organu.

Nadležni organ odbiće zahtev rešenjem i neće izdati odobrenje za nabavljanje oružja ukoliko nisu ispunjeni uslovi iz člana 11. ovog zakona.

Nabavljanje i držanje oružja iz kategorije C

Član 14.

Fizička lica starija od 18 godina, kao i pravna lica i preduzetnici, ako je to u skladu sa delatnošću kojom se bave, mogu bez prethodnog odobrenja za nabavljanje oružja izdatog od nadležnog organa, nabavljati i držati oružje iz kategorije C.

Lica iz stava 1. ovog člana dužna su da u roku od osam dana od dana nabavljanja oružja isto prijave nadležnom organu na propisanom obrascu. Uz zahtev podnosi se i dokaz o poreklu oružja.

Potvrdu o prijavi oružja nadležni organ izdaće na propisanom obrascu.

Nabavljanje i držanje oružja iz kategorije D

Član 15.

Fizička lica starija od 16 godina, pravna lica kao i privredni subjekti mogu, bez odobrenja i prijave nadležnom organu, nabavljati i držati oružje iz kategorije D.

Vrste oružnih listova

Član 16.

Fizičkim licima, pravnim licima i preduzetnicima se izdaje oružni list za oružje iz kategorije B.

Vrste oružnog lista jesu:

1)   Oružni list za držanje oružja za ličnu bezbednost;

2)   Oružni list za držanje konvertibilnog oružja;

3)   Oružni list za držanje i nošenje oružja;

4)   Oružni list za pravna lica i preduzetnike.

Oružni list za držanje oružja za ličnu bezbednost izdaje se za pištolje i revolvere.

Oružni list za držanje konvertibilnog oružja izdaje se za gasne, startne i signalne pištolje, revolvere i puške.

Oružni list za držanje i nošenje oružja izdaje se za lovačko i sportsko oružje.

Izdavanje oružnog lista

Član 17.

Fizičko lice, koje je na osnovu odobrenja nadležnog organa izvršilo nabavljanje oružja podnosi zahtev nadležnom organu radi izdavanja oružnog lista u roku od osam dana od dana izvršene nabavke oružja. Uz zahtev podnosi se i dokaz o poreklu oružja.

Fizičko lice koje je na osnovu odobrenja nadležnog organa izvršilo nabavljanje oružja, a već poseduje oružni list za istu vrstu oružja podnosi zahtev nadležnom organu radi registracije nabavljenog oružja u roku od osam dana od dana izvršene nabavke oružja. Uz zahtev podnosi se i dokaz o poreklu oružja.

Oružni list izdaje se na propisanom obrascu i u njega se unose podaci o oružju i vlasniku oružja. Obrazac oružnog lista sadrži mikrokontroler (čip) za potrebe automatskog očitavanja podataka u koji se unose vidljivi alfanumerički podaci na ispravi, kao i ostali podaci o vlasniku, podaci o oružju i podaci o osnovnim delovima. Troškove izrade oružnog lista snosi podnosilac zahteva.

Postupak izdavanja, sadržinu oružnog lista i izgled obrasca sa zaštitnim elementima propisuje ministar.

Oružni list izdaće se sa ograničenim rokom važenja do deset godina, fizičkom licu koje ispunjava uslove iz člana 11. ovog zakona.

Fizičko lice će najkasnije 30 dana pre isteka roka važenja oružnog lista nadležnom organu podneti zahtev za izdavanje novog oružnog lista

Kolekcionarska dozvola

Član 18.

Rešenjem nadležnog organa može se odobriti izdavanje kolekcionarske dozvole za nabavljanje oružja fizičkom licu koje ispunjava uslove iz člana 11. ovog zakona, poseduje najmanje pet komada registrovanog oružja iz kategorije B i koje raspolaže prostorno-tehničkim uslovima za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja. Troškove izrade kolekcionarske dozvole snosi podnosilac zahteva.

Kolekcionarska dozvola važi trajno i na osnovu nje se može nabaviti više komada oružja iz kategorije B.

Fizičko lice koje na osnovu kolekcionarske dozvole nabavi oružje podnosi zahtev nadležnom organu radi registracije nabavljenog oružja ili zahtev za izdavanje oružnog lista u roku od osam dana od dana izvršene nabavke oružja.

Imaoci kolekcionarske dozvole mogu nabavljati i držati municiju u svim kalibrima, osim municije iz člana 6. ovog zakona.

Kolekcionarska dozvola će se oduzeti ukoliko njen imalac prestane da ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana.

Prostorno-tehničke uslove za bezbedno čuvanje oružja za lica iz ovog člana propisuje ministar.

Ugovori o prenosu vlasništva nad oružjem

Član 19.

Ugovor kojim se vrši prenos vlasništva nad registrovanim oružjem iz kategorije B mora biti sastavljen u pisanoj formi i overen.

Vlasnici registrovanog oružja iz kategorije B mogu bez odobrenja nadležnog organa međusobno razmenjivati oružje iste vrste.

Prilikom razmene, može se menjati namena oružja, ukoliko oružje i novi vlasnik ispunjavaju uslove predviđene ovim zakonom.

Kada ugovorom izvrše prenos vlasništva, odnosno razmenu oružja lica su dužna da nadležnom organu, u roku od osam dana od dana prenosa vlasništva podnesu zahtev za registraciju oružja.

Vlasnik oružja može u svakom trenutku nadležnom organu predati oružje bez naknade u vlasništvo Republike Srbije.

Oružje iz kategorije B može se otuđiti, osim u slučaju iz stava 2. ovog člana, samo licu koje poseduje važeće odobrenje za nabavljanje oružja ili kolekcionarsku dozvolu.

Izgled i sadržinu obrasca o predaji oružja u vlasništvo Republike Srbije propisuje ministar.

Nabavljanje municije

Član 20.

Municija za oružje iz kategorije B i C, osim onesposobljenog, može se nabavljati na osnovu izdate isprave o oružju.

Vlasnici oružja mogu nabavljati i držati municiju u kalibrima za koje imaju registrovano oružje, osim fizičkih lica kojima je izdata kolekcionarska dozvola.

Spravljanje municije

Član 21.

Članovi streljačkih i lovačkih organizacija koji imaju registrovano oružje iz kategorije B i koji su obučeni za rukovanje eksplozivnim materijama mogu, na osnovu rešenja nadležnog organa kojim im je odobreno spravljanje municije za sopstvene potrebe i potrebe njihovih streljačkih i lovačkih organizacija, spravljati municiju u skladu sa propisima koji regulišu nabavku, upotrebu, promet i smeštaj eksplozivnih materija.

Licima iz stava 1. ovog člana, nadležni organ će rešenjem zabraniti spravljanje municije za sopstvene potrebe i potrebe njihovih streljačkih i lovačkih organizacija, ukoliko se u postupku utvrdi da ne ispunjavaju uslove propisane ovim, odnosno drugim zakonom.

Zabranjena je izrada municije sa projektilom prepravljanjem signalne, startne i gasne municije.

Nabavljanje osnovnih delova oružja

Član 22.

Vlasnik registrovanog oružja iz kategorije B može za njega nabavljati osnovne delove uz odobrenje nadležnog organa. Podaci o nabavljenim osnovnim delovima unose se u oružni list.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na oružje shodno se primenjuju i na osnovne delove za oružje.

Nabavljanje oružja stranaca

Član 23.

Stranci koji u Republici Srbiji nemaju stalno nastanjenje mogu nabavljati oružje iz kategorija B i C sa pripadajućom municijom na osnovu Odobrenja za nabavljanje i iznošenje oružja i municije iz Republike Srbije – koje izdaje teritorijalno nadležna organizaciona jedinica ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, prema mestu u kome se vrši nabavka.

Stranci iz stava 1. ovog člana uz zahtev za izdavanje odobrenja prilažu i ispravu o svom identitetu i legalizovanu ispravu izdatu u stranoj zemlji na osnovu koje u toj zemlji mogu izvršiti nabavku oružja i municije.

Stranci iz stava 1. ovog člana moraju ovako nabavljeno oružje i municiju izneti iz Republike Srbije u roku od tri dana od izvršene nabavke.

Prilikom prelaska državne granice ovako nabavljeno oružje i municiju dužni su da prijave organu nadležnom za graničnu kontrolu.

Registracija oružja

Član 24.

Registracija oružja iz kategorije B i C vrši se unošenjem podataka o oružju (marka, model, kalibar, fabrički broj) u izdatu ispravu o oružju i u evidenciju nadležnog organa.

Ne može se registrovati oružje iz kategorije B, kao i vazdušno oružje iz kategorije C koje nije ispitano, žigosano i obeleženo u skladu sa propisima koji uređuju ispitivanje, žigosanje i obeležavanje oružja.

Ukoliko oružje iz stava 2. ovog člana nije ispitano, žigosano i obeleženo, nadležni organ uputiće vlasnika da, pre registracije, ispita, žigoše i obeleži oružje.

Nošenje oružja

Član 25.

Fizičkom licu koje ima registrovano oružje za ličnu bezbednost iz kategorije B može se izdati dozvola za nošenje oružja.

Zahtev se podnosi nadležnom organu.

Fizičko lice iz stava 1. ovog člana prilikom podnošenja zahteva mora ispunjavati uslove iz člana 11. ovog zakona, kao i da učini verovatnim da mu je lična bezbednost bitno ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj meri da je za njegovu bezbednost neophodno nošenje oružja.

Izdavanje dozvole za nošenje oružja rešenjem odobrava direktor policije ili policijski službenik koga on za to ovlasti.

Rešenjem će se odbiti zahtev za izdavanje dozvole za nošenje oružja ukoliko podnosilac zahteva ne ispunjava uslove iz stava 3. ovog člana.

Dozvolu za nošenje oružja za ličnu bezbednost na osnovu rešenja kojim je nošenje oružja odobreno izdaje nadležni organ.

Dozvola za nošenje oružja važi uz oružni list.

Imalac dozvole za nošenje oružja može, uz oružni list nositi u isto vreme samo jedan komad oružja za koje mu je izdat oružni list.

Na javnom mestu, imalac dozvole za nošenje oružja za ličnu bezbednost oružje ne sme učiniti vidljivim drugim licima odnosno ne sme nositi oružje na način koji izaziva uznemirenje drugih lica.

Dozvola za nošenje oružja se izdaje sa ograničenim rokom važenja do pet godina.

Ukoliko se u sprovedenom postupku utvrdi da lice kome je izdata dozvola za nošenje oružja za ličnu bezbednost prestane da ispunjava uslove iz stava 3. ovog člana, direktor policije odnosno ovlašćeni policijski službenik doneće rešenje kojim se nošenje oružja zabranjuje i izdata dozvola oduzima.

Na rešenja iz ovog člana može se izjaviti žalba ministru u roku od 15 dana od dana uručenja rešenja.

Član 26.

Zabranjeno je nošenje oružja na javnom mestu osim u slučajevima utvrđenim ovim ili drugim zakonom.

Lovačko oružje može se nositi za vreme lova, u skladu sa propisima o lovstvu.

Sportsko oružje može se nositi u otvorenim i zatvorenim prostorima namenjenim za streljačke sportove i obuku za rukovanje oružjem.

Punoletna lica mogu nositi gasne sprejeve i uređaje za izazivanje elektrošokova.

Maloletna lica starija od 16 godina mogu nositi gasni sprej.

Onesposobljavanje oružja

 Član 27.

Oružje iz kategorije B i vazdušno oružje iz kategorije C može se onesposobiti.

Potvrdu o onesposobljavanju oružja izdaju pravna lica i preduzetnici ovlašćeni za ispitivanje, žigosanje i obeležavanje vatrenog oružja i za proizvodnju oružja, kao i ovlašćeni serviseri.

Troškove onesposobljavanja oružja snosi vlasnik oružja.

Vlasnik oružja dužan je da trajno onesposobljeno oružje prijavi nadležnom organu u roku od osam dana od dana onesposobljavanja.

Podatak o onesposobljenosti unosi se u izdatu ispravu i utiskuje na samom oružju.

Zabranjeno je nabavljati držati i nositi osnovne delove i municiju za onesposobljeno oružje.

Ministar propisuje bliži postupak, uslove i način onesposobljavanja oružja.

Prestanak ispunjenosti uslova za držanje oružja

Član 28.

Nadležni organ, po službenoj dužnosti, vodi računa o tome da li fizičko lice koje drži oružje iz kategorije B ispunjava uslove propisane članom 11. ovog zakona.

Ako prestanu da postoje neki od uslova iz člana 11. stav 1. tač. 3), 4), 5), 6), 8) i 9) ovog zakona, nadležni organ će doneti rešenje o oduzimanju oružnog lista, oružja i municije fizičkom licu koje drži oružje iz kategorije B.

Fizičko lice protiv koga je pokrenut upravni postupak za oduzimanje oružja dužan je da na zahtev policijskog službenika odmah, a najkasnije u roku od 48 sati preda oružni list, oružje i municiju.

O oduzetim predmetima nadležni organ izdaje potvrdu. Oduzeti oružni list, oružje i municiju čuva nadležni organ do okončanja postupka.

Fizičko lice kome je oružje oduzeto može isto otuđiti ili onesposobiti u roku od godinu dana od dana pravnosnažnosti rešenja o oduzimanju oružja.

Ako fizičko lice koje ima registrovano oružje prestane da ispunjava uslov iz člana 11. stav 1. tačka 2) ovog zakona, dužno je da bez odlaganja preda oružje nadležnom organu i isto otuđi u roku od godinu dana ili da u tom roku oružje iznese iz zemlje u skladu sa članom 23. ovog zakona.

Ako fizičko lice ne postupi saglasno st. 5. i 6. ovog člana oružje postaje vlasništvo Republike Srbije.

Postupak u slučaju smrti vlasnika oružja i nasleđivanje oružja

Član 29.

U slučaju smrti lica koje je imalo registrovano oružje, lice u čijem se posedu ovo oružje zatekne dužno je da u roku od 45 dana od smrti lica obavesti najbližu organizacionu jedinicu Ministarstva, radi preuzimanja oružja. Takvo oružje čuvaće se u organizacionoj jedinici Ministarstva po mestu poslednjeg prebivališta vlasnika, do određivanja naslednika. U slučaju da za naslednika oružja bude određeno maloletno lice, oružje se čuva do dana sticanja punoletstva naslednika.

Lice koje po osnovu nasleđa stekne oružje iz kategorija B i C, može da to oružje preda u vlasništvo Republike Srbije. Ukoliko to ne učini, dužno je da, u roku od šest meseci od dana sticanja, podnese zahtev radi izdavanja oružnog lista ili zahtev za registraciju oružja, odnosno prijavu držanja oružja, ili ga onesposobi ili otuđi. Ako je naslednik oružja maloletno lice, ovaj rok počinje da teče od dana sticanja punoletstva.

Ako naslednik ne postupi na načine utvrđene u stavu 2. ovog člana, nasleđeno oružje prelazi u vlasništvo Republike Srbije.

Postupak sa nađenim oružjem i municijom

Član 30.

Ko nađe oružje i/ili municiju dužan je da odmah obavesti najbližu organizacionu jedinicu Ministarstva.

Nađeno oružje koje nije registrovano, niti se potražuje, prelazi u vlasništvo Republike Srbije.

Postupak sa nestalim oružjem

Član 31.

U slučaju da primeti nestanak registrovanog oružja, vlasnik je dužan da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, nestanak prijavi nadležnom organu.

Nađeno oružje čiji je nestanak prijavljen vratiće se vlasniku ukoliko ispunjava uslove propisane ovim zakonom, osim ako je oružje dokazno sredstvo nekog istražnog ili sudskog postupka, kada se sa njim postupa u skladu sa drugim zakonom.

Rukovanje oružjem i davanje oružja na poslugu

Član 32.

Vlasnik oružja dužan je da njime pažljivo rukuje i da ga savesno čuva na način da ne dođe u posed neovlašćenih lica i ne ugrozi bezbednost ljudi i objekata.

Registrovano oružje ne sme se davati na poslugu, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

Lovačko oružje može se dati lovcu, ukoliko i sam ima oružni list za tu vrstu oružja.

U otvorenim i zatvorenim prostorima namenjenim za streljačke sportove i obuku u rukovanju oružjem, ono se može davati na poslugu korisnicima.

Streljačka organizacija može svoje registrovano oružje dati na poslugu drugoj streljačkoj organizaciji, koja ima registrovanu istu vrstu oružja, na osnovu pisanog ugovora.

Oružje se može dati ovlašćenom serviseru radi popravke, odnosno prepravke oružja, odnosno ovlašćenom prodavcu radi komisione prodaje.

Vlasnik oružja koji je privremeno sprečen da ispuni uslove iz stava 1. ovog člana (zbog putovanja, preseljenja i dr.) može ga dati na čuvanje pravnom licu ili preduzetniku koji ispunjava prostorno – tehničke uslove za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja.

slučajevima iz st. 3. i 4. ovog člana, vlasnik registrovanog oružja ili njegov predstavnik ako je vlasnik pravno lice, ukoliko nije prisutan za vreme trajanja posluge, može dati oružje na poslugu uz prijavu nadležnom organu.

slučajevima iz st. 6. i 7. ovog člana pravno lice ili preduzetnik dužan je da izda potvrdu o primljenom oružju.

Izgled prijave i postupak davanja oružja na poslugu propisuje ministar.

Prenošenje oružja

 Član 33.

Vlasnik oružja ili njegov predstavnik ako je vlasnik pravno lice ili preduzetnik može ga uz važeću izdatu ispravu o oružju prenositi, za sopstvene potrebe, spakovano u odgovarajuću ambalažu (kofer, kutija, futrola) koja onemogućava njegovu trenutnu upotrebu.

Vatreno, vazdušno i konvertibilno oružje prenosi se ispražnjeno od municije.

Pravno lice ili preduzetnik iz stava 1. ovog člana dužno je da, pre prenošenja oružja, svom predstavniku, na propisanom obrascu izda posebno ovlašćenje za prenošenje oružja.

Prenošenje preko državne granice

Član 34.

Oružje i municija koji se mogu nabavljati i registrovati u skladu sa ovim zakonom, mogu se, prilikom uvoza i izvoza, prenositi preko državne granice, u skladu sa propisima o izvozu i uvozu oružja i municije, spoljnotrgovinskom prometu, transportu opasnog tereta i uz prijavu organu nadležnom za sprovođenje granične kontrole.

Vlasnici uvezenog oružja iz stava 1. ovog člana, osim ovlašćenih prodavaca, dužni su da u roku od osam dana od dana uvoza oružja, podnesu zahtev za registraciju.

Za oružje i municiju koje se privremeno unosi ili je u tranzitu kroz Republiku Srbiju, a za potrebe lova i sporta, organ nadležan za sprovođenje granične kontrole izdaje Odobrenje za unošenje oružja i municije u Republiku Srbiju. Lice koje oružje i municiju unosi u Republiku Srbiju, dužno je da pre izdavanja odobrenja dokaže svoje pravo na držanje, nošenje i tranzit oružja i municije koje se unosi, kao i razlog unošenja oružja i municije u Republiku Srbiju.

Odobrenje za iznošenje oružja i municije iz Republike Srbije izdaće nadležni organ, ukoliko lice poseduje dokaz o saglasnosti izdat od stranog nadležnog organa odnosno ima opravdani razlog za iznošenje oružja i municije.

Oružje i municija iz st. 3. i 4. ovog člana, može se unositi i iznositi preko državne granice u skladu sa članom 33. ovog zakona i uz prijavu organu nadležnom za sprovođenje granične kontrole.

Oružje i municija mogu se unositi i iznositi preko državne granice samo na međunarodnim graničnim prelazima, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije predviđeno.

Ako prilikom prelaženja državne granice državljanin Republike Srbije ili stranac ne prijavi oružje i municiju organ nadležan za graničnu kontrolu oduzeće oružje i municiju i o tome izdati potvrdu.

Ako državljanin Republike Srbije koji živi u inostranstvu prijavi na graničnom prelazu oružje i municiju za koje ima ispravu izdatu od stranog nadležnog organa, i ima nameru da to oružje registruje u Republici Srbiji, organ nadležan za graničnu kontrolu privremeno će oduzeti to oružje i municiju i o tome izdati potvrdu.

Vlasnik privremeno oduzetog oružja i municije iz stava 8. ovog člana dužan je da u roku od devedeset dana od dana privremenog oduzimanja oružja i municije, isto iznese iz Republike Srbije ili u tom roku pribavi odgovarajuću ispravu izdatu od nadležnog organa.

Oružje pripadnika stranih službi bezbednosti

Član 35.

Pripadnici stranih vojnih, policijskih i drugih službi bezbednosti koji dolaze u službenu posetu u Republiku Srbiju, a po propisima svoje države nose kratko oružje koje je sastavni deo njihove uniforme, uz prethodnu najavu Ministarstva, mogu ući u Republiku Srbiju u uniformi s oružjem, odnosno uneti oružje sa pripadajućom municijom i držati ga i nositi za vreme boravka u Republici Srbiji.

Predstavnici strane službe bezbednosti koji su u pratnji i neposredno štite predstavnike te države ili predstavnike međunarodnih organizacija za vreme tranzita ili posete Republici Srbiji, mogu unositi i nositi oružje i municiju samo uz odobrenje Ministarstva. Odobrenje je ograničeno vremenom boravka ili tranzita predstavnika koje prate i neposredno štite.

Odobrenje iz stava 2. ovog člana izdaje organ nadležan za graničnu kontrolu bez naplate takse, na obrascu koji propiše ministar.

Oružje pripadnika diplomatsko-konzularnih predstavništava
i stranaca na privremenom boravku

Član 36.

Pripadnicima stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava u Republici Srbiji, može se po principu reciprociteta odobriti nabavljanje, držanje i nošenje oružja.

Pripadnici stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava u Republici Srbiji zahtev podnose ministarstvu nadležnom za spoljne poslove koje zahtev dostavlja Ministarstvu. Ministarstvo nadležno za spoljne poslove utvrđuje postojanje reciprociteta.

Izuzetno, strancima na boravku u Republici Srbiji može se odobriti unošenje, iznošenje, nabavljanje, držanje i nošenje oružja uz odobrenje ministra.

Prelazak oružja u vlasništvo Republike Srbije

Član 37.

Oružjem koje je, na osnovu ovog zakona prešlo u vlasništvo Republike Srbije, raspolaže Vlada Republike Srbije.

Oružje iz stava 1. ovog člana može se otuđiti, uništiti ili koristiti za potrebe državnih organa.

Uslovi za bavljenje obukom u rukovanju vatrenim oružjem, popravljanjem i prepravljanjem oružja i prometom oružja i municije

Član 38.

Obukom u rukovanju vatrenim oružjem, popravljanjem i prepravljanjem oružja, prometom oružja, osnovnih delova oružja i municije, mogu se baviti pravna lica i preduzetnici koji pre upisa navedene delatnosti kod organa koji je nadležan za vođenje evidencije privrednih subjekata dobiju rešenje nadležnog organa kojim je odobreno bavljenje tom delatnošću.

Obukom u rukovanju vatrenim oružjem mogu se baviti pravna lica i preduzetnici koji poseduju dokaz o pravu vlasništva ili ugovor o dugoročnom zakupu poslovnog prostora i strelišta, koji poseduju dokaz o potrebnoj stručnosti i dokaz o ispunjenosti prostorno-tehničih uslova za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja.

Popravljanjem i prepravljanjem oružja mogu se baviti pravna lica i preduzetnici koji poseduju dokaz o potrebnoj stručnosti, o pravu vlasništva ili ugovor o dugoročnom zakupu poslovnog prostora, posedovanju potrebne tehničke opreme i sredstava, kao i dokaz o ispunjenosti prostorno-tehničih uslova za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja.

Prometom oružja, osnovnih delova oružja i municije mogu se baviti pravna lica i preduzetnici koji poseduju dokaz o pravu vlasništva ili ugovor o dugoročnom zakupu poslovnog prostora, kao i dokaz o ispunjenosti prostorno-tehničih uslova za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja.

Vlasnici, odgovorna lica i lica zaposlena u pravnim licima i kod preduzetnika iz stava 1. ovog člana koja po službenoj dužnosti dolaze u kontakt sa oružjem, moraju ispunjavati uslove iz člana 11. tač. 1)–7) ovog zakona.

Pravnim licima i preduzetnicima neće se rešenjem nadležnog organa odobriti bavljenje delatnošću iz stava 1. ovog člana odnosno rešenjem nadležnog organa će se zabraniti dalje bavljenje delatnošću ukoliko se u postupku utvrdi da ne ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom ili ukoliko bi se ugrozila javna bezbednost.

Pravna lica i preduzetnici iz stava 1. ovog člana dužni su da od nadležnog organa pribave odobrenje za raspoređivanje zaposlenih lica pre raspoređivanja na te poslove.

Pravna lica i preduzetnici iz stava 1. ovog člana dužni su da oružje, osnovne delove oružja i municiju čuvaju u skladu sa ovim zakonom.

Popravljati i prepravljati se može samo registrovano oružje iz kategorije B i C.

O svakoj izvršenoj prepravci oružja ovlašćeni serviseri obavestiće nadležni organ u roku od 15 dana od dana izvršene prepravke.

Mišljenje o ispunjenosti prostorno-tehničkih uslova za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja i municije, na zahtev stranke, izdaje Ministarstvo.

Ministarstvo vrši nadzor nad radom pravnih lica i preduzetnika iz stava 1. ovog člana.

Ministar će bliže propisati program, uslove i način sprovođenja obuke u rukovanju vatrenim oružjem, popravljanja i prepravljanja oružja, prometa oružja, delova za oružje i municije i prostorno-tehničke uslove za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja i municije.

Nabavljanje i prodaja oružja i municije od strane ovlašćenih prodavaca

Član 39.

Ovlašćeni prodavci shodno ovom zakonu mogu nabavljati i prodavati oružje, osnovne delove za oružje i municiju iz kategorija B, C i D.

Ovlašćenim prodavcima nadležni organ može izdati odobrenje za nabavljanje oružja, osnovnih delova za oružje i municije iz kategorije B i C radi dalje prodaje, koje važi godinu dana.

Ovlašćeni prodavci dužni su da podatke o svakom komadu oružja iz kategorija B i C, nabavljenom radi dalje prodaje, dostave nadležnom organu u roku od 30 dana od dana izvršene nabavke.

Ovlašćeni prodavci mogu prodavati oružje i osnovne delove za oružje iz kategorije B samo licima kojima je, u skladu sa ovim zakonom, izdato odobrenje za nabavljanje oružja odnosno odobrenje za nabavljanje osnovnih delova za oružje i licima koja poseduju kolekcionarsku dozvolu.

Ovlašćeni prodavci dužni su da nadležnom organu, u roku od 15 dana od dana izvršene prodaje, dostave podatke o svakom prodatom komadu oružja iz kategorije B i C, kao i podatke o kupcu iz evidencija koje vode saglasno ovom zakonu.

Nabavljanje i držanje oružja pravnih lica i preduzetnika

Član 40.

Ako zakonom nije drugačije utvrđeno, pravna lica i preduzetnici mogu, uz odobrenje nadležnog organa, odnosno uz prijavu nadležnom organu, nabavljati oružje i osnovne delove oružja ukoliko je to u skladu sa delatnošću kojom se bave.

Ministarstvo može pravnim licima u izuzetno opravdanim slučajevima, u skladu sa delatnošću kojom se bave, odobriti nabavljanje automatskog dugog oružja iz kategorije A. U tim slučajevima, na automatsko dugo oružje iz kategorije A će se shodno primenjivati odredbe ovog zakona koje važe za oružje iz kategorije B.

Uz zahtev za izdavanje odobrenja za nabavljanje oružja, koji se podnosi nadležnom organu, pravna lica i preduzetnici prilažu dokaz o upisu u odgovarajući registar, akt o sistematizaciji radnih mesta, dokaze koji opravdavaju nabavljanje oružja, kao i dokaze o ispunjenosti prostorno-tehničkih uslova za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja.

Vlasnici, odgovorna lica i lica zaposlena u pravnim licima i kod preduzetnika iz stava 1. ovog člana koja po službenoj dužnosti dolaze u kontakt sa automatskim dugim oružjem iz kategorije A i oružjem iz kategorije B, moraju ispunjavati uslove iz člana 11. stav 1. tač. 1)–7) ovog zakona.

Pravna lica i preduzetnici iz stava 1. ovog člana dužni su da od nadležnog organa pribave odobrenja pre raspoređivanja zaposlenih na te poslove.

Nadležni organ odnosno Ministarstvo će pri odlučivanju, pored dokaza koje priloži podnosilac zahteva, koristiti podatke iz evidencija koje vodi po zakonu, kao i podatke do kojih dolazi pri vršenju svojih poslova i u skladu sa ovlašćenjima.

Nadležni organ odnosno Ministarstvo izdaće odobrenje za nabavljanje oružja pravnim licima i preduzetnicima ako se u postupku utvrdi da ispunjavaju uslove propisane ovim i drugim zakonom. Odobrenje za nabavljanje oružja važi šest meseci od dana izdavanja odobrenja.

Odobrenje za nabavljanje oružja, na osnovu koga podnosilac zahteva nije u predviđenom roku izvršio nabavljanje oružja, vratiće nadležnom organu.

Nadležni organ odnosno Ministarstvo odbiće zahtev rešenjem i neće izdati odobrenje za nabavljanje oružja ako nisu ispunjeni uslovi propisani ovim ili drugim zakonom koji bliže regulišu delatnost pravnog lica i preduzetnika.

Pravna lica i preduzetnici koji su na osnovu odobrenja nadležnog organa izvršili nabavljanje oružja podnose zahtev nadležnom organu radi izdavanja oružnog lista u roku od osam dana od dana izvršenog nabavljanja oružja.

Pravna lica i preduzetnici koji su na osnovu odobrenja izvršili nabavljanje oružja, a već poseduju oružni list za istu vrstu oružja podnose zahtev nadležnom organu radi registracije nabavljenog oružja u roku od osam dana od dana izvršenog nabavljanja oružja.

Oružni list za pravna lica i preduzetnike izdaje se sa rokom važenja od 10 godina.

Pravna lica i preduzetnici će najkasnije 30 dana pre isteka roka važenja oružnog lista nadležnom organu podneti zahtev za izdavanje novog oružnog lista.

Pravna lica i preduzetnici dužni su da oružje i municiju čuvaju u skladu sa odredbama ovog zakona i da o njemu vode propisanu evidenciju.

Pravna lica i preduzetnici dužni su da u roku od 15 dana predaju nadležnom organu oružje i municiju koji im više nisu potrebni, kao i u slučaju prestanka obavljanja delatnosti zbog koje im je odobreno nabavljanje oružja.

Nadležni organ odnosno Ministarstvo oduzeće rešenjem od pravnih lica i preduzetnika isprave, oružje i municiju ukoliko se u postupku utvrdi da ne ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom ili drugim zakonom koji bliže uređuju delatnost pravnog lica ili preduzetnika.

Sa oduzetim oružjem i municijom postupiće se u skladu sa članom 28. ovog zakona.

Protiv rešenja Ministarstva žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

Posredovanje u prometu oružja i municije (brokering)

Član 41.

Posredovanjem u prometu oružja i municije (brokeringom) mogu se baviti pravna lica i preduzetnici koji pre upisa navedene delatnosti kod organa koji je nadležan za vođenje evidencije privrednih subjekata dobiju rešenje Ministarstva kojim je odobreno bavljenje tom delatnošću.

Uz zahtev koji se podnosi nadležnom organu prilaže se dokaz o upisu u odgovarajući registar i dokaz o pravu vlasništva ili ugovor o dugoročnom zakupu poslovnog prostora.

Odgovorna lica, kao i lica zaposlena u pravnom licu ili kod preduzetnika iz stava 1. ovog člana moraju ispunjavati uslove iz člana 11. stav 1. tač. 1)–7) ovog zakona.

Pravna lica i preduzetnici iz stava 1. ovog člana dužni su da od nadležnog organa pribave odobrenje pre raspoređivanja zaposlenih na te poslove.

Pravna lica i preduzetnici iz stava 1. ovog člana moraju voditi propisanu evidenciju.

Rešenjem će se odbiti zahtev ili poništiti rešenje kojim je već odobreno bavljenje posredovanjem u prometu oružja i municije, ukoliko nisu ispunjeni uslovi iz ovog ili drugog zakona i ako bi se time ugrozila javna bezbednost.

Protiv rešenja Ministarstva žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

Prevoz oružja i municije

Član 42.

Za prevoz oružja, osnovnih delova za oružje i municije, osim za prenošenje oružja propisanim članom 33. ovog zakona i oružja svrstanog u kategoriju D, potrebno je rešenje nadležnog organa odnosno Ministarstva, koje se donosi u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva za odobrenje prevoza.

Pošiljalac je u obavezi da obavesti nadležni organ odnosno Ministarstvo o prevozu oružja i municije najkasnije 48 sati pre započetog prevoza.

Nadležni organ odnosno Ministarstvo, može po potrebi narediti pošiljaocu preduzimanje i posebnih mera obezbeđenja pri prevozu oružja, osnovnih delova za oružje i municije. Troškove posebnih mera obezbeđenja snosi pošiljalac.

Rešenjem će se odbiti zahtev ili poništiti rešenje kojim je već odobren prevoz oružja i municije, ukoliko bi se time ugrozila javna bezbednost.

Pošiljalac male količine oružja (do pet cevi) i municije (do 500 komada) može obaviti prenošenje oružja u skladu sa odredbama iz člana 33. ovog zakona.

Evidencije koje vode pravna lica i preduzetnici

Član 43.

Pravna lica i preduzetnici dužni su da vode evidencije o oružju (vrsta, marka, model, kalibar, fabrički broj oružja) i municiji, kao i evidencije o zaposlenim licima (ime, prezime, jedinstveni matični broj građana, broj lične karte odnosno identifikacionog dokumenta, prebivalište, adresa i uverenje o zdravstvenoj sposobnosti).

Pravna lica i preduzetnici koji u skladu sa svojom delatnošću mogu dati oružje drugom licu na poslugu ili primaju oružje na čuvanje, vode evidencije o oružju (vrsta, marka, model, kalibar, fabrički broj oružja), kao i o fizičkim licima (ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, broj lične karte odnosno identifikacionog dokumenta, prebivalište i adresa) i pravnim licima i preduzetnicima (naziv, sedište, delatnost, matični broj, ime i prezime ovlašćenog lica) kojima pružaju takvu uslugu.

Pravna lica i preduzetnici kojima je od nadležnog organa odobreno bavljenje obukom u rukovanju vatrenim oružjem vode i evidencije o fizičkim licima (ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, broj lične karte odnosno identifikacionog dokumenta, prebivalište i adresa) obučenim za rukovanje vatrenim oružjem i izdatim uverenjima.

Pravna lica i preduzetnici ovlašćeni za ispitivanje, žigosanje i obeležavanje vatrenog oružja i za proizvodnju oružja, kao i ovlašćeni serviseri vode evidencije onesposobljenog oružja (vrsta, marka, model, kalibar, fabrički broj oružja).

Ovlašćeni serviseri dužni su da vode i evidencije popravljenog i prepravljenog oružja koje sadrže podatke iz isprava o oružju.

Ovlašćeni prodavci vode i evidencije nabavljenog i prodatog oružja, osnovnih delova za oružje i municije koje sadrže: broj odobrenja, naziv organa koji je odobrenje izdao i datum izdavanja odobrenja i podatke o kupcu za fizičko lice (ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, broj lične karte odnosno identifikacionog dokumenta, prebivalište i adresa), za pravno lice i preduzetnika (naziv, sedište, delatnost, matični broj, ime i prezime ovlašćenog lica).

Posrednici-brokeri vode evidencije o svakom pojedinačnom izvršenom posredovanju u prometu oružja i municije.

Pravna lica i preduzetnici nadležnom organu za svaku godinu, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine, predaju primerak evidencija koje su predviđene ovim članom u pisanom ili u elektronskom obliku.

Evidencije iz ovog člana moraju se voditi uredno i ažurno i čuvaju se trajno.

Sve evidencije iz ovog člana moraju se predati nadležnom organu u roku od 15 dana po prestanku obavljanja delatnosti odobrene u skladu sa ovim zakonom.

Evidencija nadležnog organa

Član 44.

Nadležni organ vodi evidencije: o podnetim zahtevima, izdatim odobrenjima za nabavljanje oružja, o uverenjima o zdravstvenoj sposobnosti; registrovanom oružju, oduzetom i predatom oružju, onesposobljenom oružju, nađenom oružju, oružju čiji je nestanak prijavljen; o podnetim zahtevima i izdatim oružnim listovima i potvrdama o prijavi držanja oružja; podnetim zahtevima i izdatim odobrenjima za nabavljanje osnovnih delova za oružje; podnetim zahtevima i izdatim rešenjima za izdavanje kolekcionarske dozvole, podnetim zahtevima i izdatim dozvolama za nošenje oružja; podnetim zahtevima i izdatim odobrenjima za unošenje i iznošenje preko državne granice; o podnetim zahtevima i izdatim rešenjima za bavljenje prometom oružja i municije, obukom u rukovanju vatrenim oružjem, popravljanjem i prepravljanjem oružja; o podnetim zahtevima i izdatim odobrenjima za pravna lica i preduzetnike za nabavljanje oružja, osnovnih delova za oružje i municije; podnetim zahtevima i izdatim rešenjima za prevoz oružja, osnovnih delova za oružje i municije; podnetim zahtevima i izdatim rešenjima za spravljanje municije; o podnetim zahtevima i izdatim odobrenjima za unošenje, nabavljanje, držanje i nošenje oružja pripadnicima stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava i stranaca; o podnetim zahtevima i izdatim rešenjima za posredovanje u prometu oružja i municije; o pasiviziranom oružju.

Ministarstvo vodi evidencije: o podnetim zahtevima i izdatim odobrenjima za nošenje oružja predstavnika strane službe bezbednosti; o podnetim zahtevima i izdatim odobrenjima za nabavljanje, držanje i nošenje oružja strancima na boravku u Republici Srbiji; o podnetim zahtevima i izdatim rešenjima i odobrenjima za nabavljanje automatskog dugog oružja.

Navedene evidencije sadrže sledeće podatke:

1)   o fizičkim licima: ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, datum i mesto rođenja, državljanstvo, broj lične karte odnosno identifikacionog dokumenta, adresu prebivališta odnosno boravišta, fotografiju lica, zanimanje, odjavu prebivališta radi iseljenja, boravišta ili privremenog boravka u inostranstvu i povratka iz inostranstva, kao i svojstvo u odnosu na oružje;

2)   o pravnim licima: naziv, sedište, delatnost, matični broj, podaci o oružju, prostorijama, sredstvima, strelištu, kao i lični podaci vlasnika, odgovornog lica i zaposlenih koji dolaze u dodir sa oružjem iz stava 2. tačka 1) ovog člana;

3)   o oružju: vrsta, marka, model, kalibar, fabrički broj.

Sve navedene evidencije čuvaju se trajno i u elektronskom obliku.

Nadležni organ može podatke iz navedene evidencije davati državnim i drugim organima i organizacijama, kao i drugim pravnim i fizičkim licima, u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu podataka o ličnosti, i to:

1)   ako su zakonom ovlašćeni da traže i primaju te podatke;

2)   ako su im ti podaci neophodni za izvršavanje poslova iz njihove nadležnosti;

3)   ako obezbeđuju zaštitu ličnih podataka.

III.    OVLAŠĆENJE ZA DONOŠENJE PROPISA

Rokovi

Član 45.

 Ministar bliže uređuje:

 1)   postupak izdavanja, izgled i sadržaj obrazaca predviđenih ovim zakonom;

 2)   postupak izdavanja, izgled i sadržaj isprava predviđenih ovim zakonom;

 3) način vođenja i obrasce evidencija predviđenih ovim zakonom;

 4)   prostorno-tehničke uslove za bezbedno smeštanje i čuvanje oružja i municije za fizička lica, fizička lica kojima je izdata kolekcionarska dozvola, pravna lica i preduzetnike;

 5)   uslove za bavljenje obukom u rukovanju vatrenim oružjem, kao i program obuke;

 6)   uslove i načine onesposobljavanja oružja.

 Ministar nadležan za poslove zdravlja bliže uređuje:

 1)   uslove koje mora da ispunjava zdravstvena ustanova za obavljanje lekarskih pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti fizičkih lica za držanje i nošenje oružja;

 2)   uslove koje u pogledu zdravstvene sposobnosti treba da ispunjava fizičko lice za držanje i nošenje oružja.

 Propisi iz st. 1. i 2. ovog člana doneće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Legalizacija

Član 46.

Ministar može kada to zahtevaju razlozi očuvanja bezbednosti građana i javnog reda i mira, periodično, raspisati legalizaciju oružja i municije.

IV. KAZNENE ODREDBE

 Prekršaji za koje se fizičko lice kažnjava novčanom kaznom

 Član 47.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj:

1)   fizičko lice koje ne dostavi uverenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja u roku propisanom članom 12. stav 5. ovog zakona;

2)   izabrani lekar koji odmah po saznanju ne obavesti najbližu organizacionu jedinicu Ministarstva da je kod fizičkog lica koje drži i nosi oružje došlo do promene zdravstvenog stanja koje utiče na zdravstvenu sposobnost za držanje i nošenje oružja u skladu sa članom 12. stav 8. ovog zakona;

3)    roditelj ili staratelj maloletnog lica koje je nabavilo, odnosno držalo oružje iz kategorije C suprotno članu 14. stav 1. ovog zakona, a ako je to posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloletnim licem i ako je u mogućnosti da takav nadzor vrši;

4)   fizičko lice koje u roku od osam dana od dana nabavljanja oružja iz kategorije C isto ne prijavi nadležnom organu na propisanom obrascu u skladu sa članom 14. stav 2. ovog zakona;

5)   roditelj ili staralac maloletnog lica mlađeg od 16 godina koje je nabavilo odnosno držalo oružje iz kategorije D suprotno članu 15. ovog zakona, a ako je to posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloletnim licem i ako je u mogućnosti je da takav nadzor vrši;

6)   fizičko lice koje u roku od osam dana od dana izvršene nabavke oružja ne podnese zahtev nadležnom organu radi izdavanja oružnog lista u skladu sa članom 17. stav 1. ovog zakona;

7)   fizičko lice koje u roku od osam dana od dana izvršene nabavke oružja, a koje već poseduje oružni list za istu vrstu oružja, ne podnese zahtev nadležnom organu radi registracije oružja u skladu sa članom 17. stav 2. ovog zakona;

8)   fizičko lice koje ne podnese najkasnije 30 dana pre isteka roka važenja oružnog lista nadležnom organu zahtev za izdavanje novog oružnog lista u skladu sa članom 17. stav 6. ovog zakona;

9)   fizičko lice koje je na osnovu kolekcionarske dozvole nabavilo oružje, a ne podnese zahtev nadležnom organu radi registracije nabavljenog oružja ili zahtev za izdavanje oružnog lista u roku od osam dana od dana izvršene nabavke oružja u skladu sa članom 18. stav 3. ovog zakona;

10) fizičko lice koje nije u roku od osam dana od dana prenosa vlasništva odnosno razmene podnelo zahtev za registraciju oružja u skladu sa članom 19. stav 4. ovog zakona;

11) stranac koji oružje i municiju nabavljenu saglasno članu 23. stav 1. ovog zakona, ne iznese iz Republike Srbije u roku od tri dana od izvršene nabavke u skladu sa članom 23. stav 3. ovog zakona;

12) stranac koji oružje i municiju nabavljenu saglasno članu 23. stav 1. ovog zakona, prilikom prelaska državne granice ne prijavi organu nadležnom za graničnu kontrolu u skladu sa članom 23. stav 4. ovog zakona;

13) fizičko lice koje sportsko oružje nosi van otvorenih i zatvorenih prostora namenjenim za streljačke sportove i obuku za rukovanje oružjem suprotno članu 26. stav 3. ovog zakona;

14) roditelj ili staratelj maloletnog lica koje je nosilo gasni sprej ili uređaj za izazivanje elektrošokova suprotno članu 26. st. 4. i 5. ovog zakona, a ako je to posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloletnim licem i ako je u mogućnosti da takav nadzor vrši;

15) fizičko lice koje ne prijavi trajno onesposobljeno oružje nadležnom organu u roku od osam dana od dana onesposobljavanja u skladu sa članom 27. stav 4. ovog zakona;

16) fizičko lice u čijem se posedu našlo oružje nakon smrti lica koje je imalo registrovano oružje, a koje u roku od 45 dana od smrti lica ne obavesti najbližu organizacionu jedinicu Ministarstva, radi preuzimanja oružja u skladu sa članom 29. stav 1. ovog zakona;

17)  fizičko lice koje je posedovalo oružne listove i dozvole za nošenje oružja za ličnu bezbednost, izdate po zakonu koji je važio do dana početka primene ovog zakona, a u roku od tri godine od dana početka primene ovog zakona ne podnese zahtev za izdavanje isprave  u  skladu sa ovim zakonom u skladu sa članom 50. stav 1. ovog zakona;

18)  fizičko lice koje je imalo odobrenje za držanje trofejnog oružja, a u roku od godinu dana od dana početka primene ovog zakona ne preregistruje, ne proda, ne onesposobi ili ne preda oružje bez naknade u vlasništvo Republike Srbije u skladu sa članom 50. stav 2. ovog zakona.

Uz kaznu iz stava 1. ovog člana može se izreći zaštitna mera oduzimanja oružja i municije.

Prekršaji za koje se fizičko lice kažnjava novčanom kaznom ili kaznom zatvora

Član 48.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora do 60 dana kazniće se za prekršaj:

1)   fizičko lice koje otuđi oružje suprotno članu 19. stav 6. ovog zakona;

2)   fizičko lice koje nosi više od jednog oružja suprotno članu 25. stav 8. ovog zakona;

3)   imalac dozvole za nošenje oružja za ličnu bezbednost koji na javnom mestu učini oružje vidljivim drugim licima odnosno nosi oružje na način koji izaziva uznemirenje drugih lica suprotno članu 25. stav 9 ovog zakona;

4)   fizičko lice koje na javnom mestu nosi onesposobljeno vatreno oružje, staro oružje i njegove moderne kopije koje ne koriste metak sa centralnim ili ivičnim paljenjem i hladno oružje suprotno članu 26. stav 1. ovog zakona;

5)   fizičko lice koje ne preda oružje u skladu sa članom 28. stav 3. ovog zakona;

6)   fizičko lice koje ne prijavi nestanak registrovanog oružja u skladu sa članom 31. stav 1. ovog zakona;

7)    fizičko lice koje ne rukuje pažljivo oružjem i ne čuva ga savesno na način da ne dođe u posed neovlašćenih lica i ugrozi bezbednost ljudi i objekata u skladu sa članom 32. stav 1. ovog zakona;

8)   fizičko lice koje izvrši poslugu oružja suprotno članu 32. ovog zakona;

9)   fizičko lice koje vazdušno i konvertibilno oružje ne prenosi ispražnjeno od municije u skladu sa članom 33. stav 2. ovog zakona;

10) fizičko lice koje nije u roku od osam dana od dana uvoza oružja, podnelo zahtev za registraciju oružja u skladu sa članom 34. stav 2. ovog zakona;

11) fizičko lice koje prenosi oružje i municiju preko državne granice bez prijave organu nadležnom za sprovođenje granične kontrole suprotno članu 34. stav 5. ovog zakona.

Uz kaznu iz stava 1. ovog člana može se izreći zaštitna mera oduzimanja oružja i municije.

Prekršaji za koje se kažnjava pravno lice i preduzetnici

Član 49.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000. do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice:

1)   koje proda fizičkom licu mlađem od 18 godina oružje iz kategorije C suprotno članu 14. stav 1. ovog zakona;

2)   koje proda fizičkom licu mlađem od 16 godina oružje iz kategorije D suprotno članu 15. ovog zakona;

3)   koje nije u roku od osam dana od dana prenosa vlasništva, odnosno razmene podnelo zahtev za registraciju oružja suprotno članu 19. stav 4. ovog zakona;

4)   koje proda municiju za oružje iz kategorije B i C suprotno članu 20. stav 1 ovog zakona;

5)   koje proda municiju suprotno članu 20. stav 2. ovog zakona;

6)   koje ne prijavi trajno onesposobljeno oružje nadležnom organu u roku od osam dana od dana onesposobljavanja suprotno članu 27. stav 4. ovog zakona;

7)   koje ne prijavi nestanak registrovanog oružja u skladu sa članom 31. stav 1. ovog zakona;

8)   koje izvrši poslugu oružja suprotno članu 32. ovog zakona;

9)   čiji predstavnik nije bio prisutan za vreme trajanja posluge suprotno članu 32. stav 8. ovog zakona;

10) ovlašćeni serviser i ovlašćeni prodavac koji ne izda potvrdu o primljenom oružju suprotno članu 32. stav 9. ovog člana;

11) koje vazdušno i konvertibilno oružje prenosi suprotno članu 33. stav 2. ovog zakona;

12) koje svom predstavniku ne izda ovlašćenje za prenošenje oružja na propisanom obrascu u skladu sa članom 33. stav 3. ovog zakona;

13) koje nije u roku od osam dana od dana uvoza oružja, podnelo zahtev za registraciju u skladu sa članom 34. stav 2. ovog zakona;

14) koje ne pribavi od nadležnog organa odobrenje za raspoređivanja zaposlenih lica pre raspoređivanja u skladu sa članom 38. stav 7. i članom 40. stav 5. ovog zakona;

15) koje oružje, osnovne delove oružja i municiju ne čuvaju u skladu sa članom 38. stav 8. i članom 40. stav 14, a u vezi sa članom 32. stav 1. ovog zakona;

16) ovlašćeni serviseri koji o izvršenoj prepravci oružja ne obaveste nadležni organ u roku od 15 dana od dana izvršene prepravke suprotno članu 38. stav 10. ovog zakona;

17)  ovlašćeni prodavci koji ne dostave podatke o oružju iz kategorija B i  C, nabavljenom radi dalje prodaje, nadležnom organu u roku od 30 dana od dana izvršene nabavke u skladu sa članom 39. stav 3. ovog zakona;

18)  ovlašćeni prodavci koji podatke o prodatom oružju i podatke o kupcu oružja, ne dostave u roku od 15 dana od dana izvršene prodaje nadležnom organu u skladu sa članom 39. stav 5. ovog zakona;

19)  koje u propisanom roku ne podnesu zahtev nadležnom organu radi izdavanja oružnog lista u skladu sa članom 40. stav 10. ovog zakona;

20) koje u propisanom roku ne podnesu zahtev nadležnom organu radi registracije oružja u skladu sa članom 40. stav 11. ovog zakona;

21) koje nadležnom organu ne podnesu zahtev za izdavanje novog oružnog lista najkasnije 30 dana pre isteka roka važenja oružnog lista u skladu sa članom 40. stav 13. ovog zakona;

22) koje u roku od 15 dana ne preda nadležnom organu oružje i municiju koji im više nisu potrebni, kao i u slučaju prestanka obavljanja delatnosti zbog koje im je odobreno nabavljanje oružje, suprotno članu 40. stav 15. ovog zakona;

23) koje nadležnom organu za svaku godinu, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine, ne predaju primerak evidencija, koje su predviđene članom 43. ovog zakona, u pisanom ili u elektronskom obliku saglasno članu 43. stav 8. ovog zakona;

24) koje ne vode evidencije iz člana 43. i na način propisan članom 43. stav 9. ovog zakona;

25) koje sve evidencije iz člana 43. ovog zakona ne predaju nadležnom organu u roku od 15 dana po prestanku obavljanja delatnosti u skladu sa članom 43. stav 10. ovog zakona;

26) koje je posedovalo odobrenja za držanje oružja, izdato po zakonu koji je važio do dana početka primene ovog zakona, a koje u roku od tri godine od dana početka primene ovog zakona ne podnesu zahtev za izdavanje isprave, u skladu sa članom 50. stav 1. ovog zakona.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 500.000 dinara kazniće se preduzetnik.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 150.000 dinara kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu.

Uz kaznu može se izreći zaštitna mera oduzimanja oružja i municije.

V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Zamena isprava

Član 50.

Fizička lica koja su posedovala oružne listove i dozvole za nošenje oružja za ličnu bezbednost, kao i pravna lica i preduzetnici koji su posedovali odobrenja za držanje oružja, izdata po zakonu koji je važio do dana početka primene ovog zakona, dužni su da u roku od tri godine od dana početka primene ovog zakona podnesu zahtev za izdavanje isprave, zajedno sa uverenjem o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja u skladu sa ovim zakonom.

Fizička lica koja imaju odobrenje za držanje trofejnog oružja dužna su da u roku od godinu dana od dana početka primene ovog zakona preregistruju, prodaju, onesposobe ili predaju oružje bez naknade u korist Republike Srbije.

Fizička lica koja imaju izdat oružni list sa pravom korišćenja lovačkog oružja sa neolučenim cevima, dužna su u roku od šest meseci od dana početka primene ovog zakona da predaju navedenu ispravu nadležnom organu.

Zakonska legalizacija

Član 51.

Vlasnici oružja iz kategorija B i C, koji nemaju ispravu izdatu od nadležnog organa mogu, u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, podneti zahtev za izdavanje odgovarajuće isprave.

Vlasnici oružja iz kategorije A, B i C isto mogu predati nadležnom organu u vlasništvo Republike Srbije u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana vlasnici oružja nisu dužni da dokazuju poreklo oružja i neće odgovarati za neovlašćeno nabavljanje, držanje i nošenje oružja.

Okončanje započetih postupaka i prestanak važenja ranijeg zakona

Član 52.

Upravni i prekršajni postupci započeti pre početka primene ovog zakona okončaće se saglasno Zakonu o oružju i municiji („Službeni glasnik RS”, br. 9/92, 53/93, 67/93, 48/94, 44/98, 39/03, 85/05 – dr. zakon, 101/05 – dr. zakon, 27/11 – US i 104/13 – dr. zakon).

Danom početka primene ovog zakona prestaje da važi Zakon o oružju i municiji („Službeni glasnik RS”, br. 9/92, 53/93, 67/93, 48/94, 44/98, 39/03, 85/05 – dr. zakon, 101/05 – dr. zakon, 27/11 – US i 104/13 – dr. zakon), i čl. 31– 34. Zakona o zaštiti državne granice („Službeni glasnik RS”, broj 97/08).

Stupanje na snagu i početak primene

Član 53.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a počinje da se primenjuje istekom godinu dana od dana stupanja na snagu.

Pravilnik o proglašenju lovostajem zaštićenih vrsta divljači

Na osnovu člana 21. Zakona o divljači i lovstvu („Službeni glasnik RS”, broj 18/10),

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i ministar zaštite životne sredine i prostornog planiranja sporazumno donose

P R A V I L N I K
O PROGLAŠAVANJU LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENIH VRSTA DIVLJAČI,
TRAJANJU LOVNE SEZONE NA LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENE VRSTE
DIVLJAČI U OTVORENIM I OGRAĐENIM LOVIŠTIMA, OGRAĐENIM
DELOVIMA LOVIŠTA I POLIGONIMA ZA LOV DIVLJAČI, KAO I
MERAMA ZAŠTITE I REGULISANJA BROJNOSTI POPULACIJA TRAJNO
ZAŠTIĆENIH I LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENIH VRSTA DIVLJAČI

(Pravilnik je objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije”, broj 75/10 od 20. oktobra 2010. godine)

I. UVODNA ODREDBA

 Član 1.

Ovim pravilnikom proglašavaju se  lovostajem zaštićene vrste divljači, trajanje lovne sezone  na lovostajem zaštićene vrste divljači  u otvorenim i ograđenim lovištima, ograđenim delovima lovišta i poligonima za lov divljači, kao  i mere zaštite i regulisanja brojnosti populacija trajno zaštićenih i lovostajem zaštićenih vrsta divljači.

II. LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENE VRSTE DIVLJAČI, TRAJANJE LOVNE SEZONE NA LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENE VRSTE DIVLJAČI U OTVORENIM IOGRAĐENIM LOVIŠTIMA, OGRAĐENIM DELOVIMA LOVIŠTA IPOLIGONIMA ZA LOV DIVLJAČI

Član 2.

Lovostajem zaštićene vrste divljači su:

1. krupna divljač:

 – divokoza (Rupicapra rupicapra L.),

 – muflon (Ovis aries musimon Pall.),

 – srna (Capreolus capreolus L.),

 – jelen evropski, jelen običan (Cervus elaphus L.),

 – jelen lopatar (Dama dama L.),

 – jelen virdžinijski (Odocoileus virginianus),

 – divlja svinja (Sus scrofa L.);

2. sitna divljač:

1)  dlakava divljač:

vuk (Canis lupus L .),

šakal (Canis aureus L.),

– lisica (Vulpes vulpes L.),

divlja mačka (Felis silvestris Schr.), – kuna belica (Martes foina EHR.),

– kuna zlatica (Martes martes L.),

– jazavac (Meles m e le s L .),

zec (Lepus europaeus Pall.),

– sivi puh (Glis glis),

ondatra (Ondatra zibethica L .),

veverica (Sciurus vulgaris L.),

rakunoliki pas (N yctereutes procyonoides), – nutrija (M yocastor coypus);

2) pernata divljač:

– divlja patka kržulja, krdža (A n as c r e cc a L.), divlja patka zviždara (A n as p en e lo p e L .),

divlja patka gluvara (Anas platyrhynchos L.),

divlja patka pupčanica, grogotovac (A nas qu erquedula L .),

divlja patka riđoglava (Aythya ferina L.),

divlja guska lisasta (Anser albifrons Scopoli.),

divlja guska glogovnjača (Anser fabalisLatham.), – šumska šljuka (Scolopax rusticola L.), divlji golub grivnaš (Columba palumbus L.), – gugutka (Streptopelia decaocto ),

– grlica (Streptopelia turtur),

– prepelica (Coturnix coturnix L.),

poljska jarebica (Perdix perdix L.), fazan (Phasianus sp. L.),

– crna liska (Fulica atra L.),

– sojka (Garrulus glandarius L.),

– barska kokica (Gallinula chloropus), – gačac (Corvus frugilegus L.).

Član 3.

Zaštita, upravljanje, lov, korišćenje i unapređivanje populacija lovostajem zaštićenih autohtonih vrsta divljači vrši se u otvorenim i ograđenim lovištima, kao i u ograđenim delovima lovišta, u skladu sa godišnjim planom gazdovanja lovištem korisnika lovišta (u daljem tekstu: godišnji plan).

Zaštita, upravljanje, lov, korišćenje i unapređivanje populacija lovostajem zaštićenih alohtonih vrsta krupne divljači (jelen lopatar, jelen virdžinijski i muflon) vrši se isključivo u ograđenim lovištima ili ograđenim delovima lovišta, u skladu sa godišnjim planom korisnika lovišta.

Član 4.

Trajanje lovne sezone na lovostajem zaštićene vrste divljači (u daljem tekstu: lovna sezona) određuje se prema vrsti lovostajem zaštićene divljači, u zavisnosti od njenih bioloških karakteristika i ekoloških uslova staništa u kome se nalazi.

Za sitnu divljač iz veštačke proizvodnje koja se lovi na poligonima za lov divljači lovna sezona traje tokom cele godine, u skladu sa godišnjim planom korisnika lovišta.

Trajanje lovne sezone dato je u Prilogu Trajanje lovne sezone na lovostajem zaštićene vrste divljači, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Član 5.

Hvatanje lovostajem zaštićene vrste divljači vrši se u skladu sa ovim pravilnikom i posebnim propisom.

Korisnik lovišta vrši hvatanje lovostajem zaštićene vrste divljači u skladu sa planskim dokumentima za gazdovanje lovištem, i to:

1)  krupne divljači tokom cele godine, osim ženskih grla krupne divljači u periodu kada su visoko gravidne ili kad vode mladunce mlađe od 30 dana;

2)  zečeva od 15. oktobra do 31 . januara;

3)  sitne divljači iz veštačkog uzgoja za lov na poligonima za lov divljači tokom cele godine.

Izuzetno od stava 2. tačka 3) ovog člana hvatanje ostalih vrsta sitne divljači vrši se uz saglasnost nadležnog organa, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje lovstvo.

III. MERE ZAŠTITE I REGULISANJA BROJNOSTI POPULACIJA
TRAJNO ZAŠTIĆENIH I LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENIH VRSTA DIVLJAČI

Član 6.

Zaštićene vrste divljači štite se ograničenjem korišćenja, zabranom uništavanja i preduzimanja drugih aktivnosti kojima se nanosi šteta vrstama i njihovim staništima, kao i preduzimanjem mera i aktivnosti na upravljanju populacijama, propisanih ovim pravilnikom i posebnim zakonima.

Trajno zaštićene vrste divljači mogu da se koriste u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita prirode.

Član 7.

Zaštita, upravljanje, lov, korišćenje i unapređivanje populacija lovostajem zaštićenih vrsta divljači sprovodi se preduzimanjem odgovarajućih mera i aktivnosti, kao što su:

1)     praćenje stanja populacija lovostajem zaštićenih vrsta divljači i činilaca njihovog ugrožavanja, a naročito praćenje i ublažavanje negativnih posledica uticaja promene klime na lovostajem zaštićene vrste divljači i njihova staništa;

postizanje optimalne brojnosti lovostajem zaštićenih vrsta divljači u skladu sa programom razvoja lovnog područja koji donosi ministarstvo nadležno za poslove lovstva;

3)   realizacija lovnih aktivnosti u skladu sa planskim dokumentima korisnika lovišta;

4)   osnivanje uzgajališta i uzgajališta posebne namene;

5)   reintrodukcija lovostajem zaštićenih vrsta divljači, odnosno gajenje lovostajem zaštićenih vrsta divljači u uslovima van prirodnog staništa (ex situ) i na prirodnom staništu (in situ) radi njihovog vraćanja u prirodu;

6)   praćenje stanja migratornih lovostajem zaštićenih vrsta divljači, područja značajnih za razvojni ciklus vrste, kao i staništa migratornih lovostajem zaštićenih vrsta divljači (zimovališta, odmarališta, migratorni koridori);

7)   premeštanje jedinki lovostajem zaštićenih vrsta divljači u slučaju akcidentnih situacija (zagađenja vazduha, vode i zemljišta, požari, poplave i sl.), ako za to postoje odgovarajući uslovi;

8)   biotehničke mere za zaštitu staništa i očuvanje biodiverziteta;

9)   sanacija i revitalizacija oštećenih staništa;

10)sprovođenje kompenzacijskih mera uspostavljanjem novog lokaliteta koje ima iste ili slične osobine kao oštećeni lokalitet i unošenje lovostajem zaštićenih vrsta divljači na druge lokalitete u cilju povećanja brojnosti;

11)podrška naučnim istraživanjima, obrazovnim aktivnostima i popularizaciji očuvanja i zaštite lovostajem zaštićenih vrsta divljači.

Član 8.

Regulisanje brojnosti zaštićenih vrsta divljači u lovnom području vrši se na osnovu programa razvoja lovnog područja radi postizanja i održavanja optimalne brojnosti zdrave i normalno razvijene divljači, koja će uz najpovoljniju starosnu, polnu i trofejnu strukturu dati maksimalni godišnji prirast, a koja pričinjava minimalnu štetu na staništu na kome se nalazi.

I V. ZAVRŠNA ODREDBA

Član 9.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Broj: 110-00-110/2/2010-03                                               

U Beogradu, 27. septembra 2010. godine

MINISTAR dr Oliver Dulić

Broj: 110-00-136/2010-09                                                  

U Beogradu, 27. septembra 2010. godine

MINISTAR dr Saša Dragin

PRILOG

TRAJANJE LOVNE SEZONE NA
LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENE VRSTE DIVLJAČI

1. Određene vrste lovostajem zaštićene divljači love se u sledećem periodu lovne godine:

Red.

broj

VRSTA

Srpski naziv

VRSTA

Naučni naziv

POL

DIVLJAČI

TRAJANJE

LOVNE

SEZONE

MAM MALIA- SISARI

1.

Divokoza

Rupicapra

divojarac

1. 7. – 31. 1.

1. 9. – 31. 1.

rupicapra

divokoza i

divojare

2.

Muflon

Ovis musimon

muflon

1. 1. – 31.12.

muflonka i

muflonsko

jagnje

1.10. – 31. 1.

3.

Srna

Capreolus

capreolus

srndać

15. 4. – 30. 9.

srna i lane

1. 9. – 31. 1.

4.

Jelen

evropski,

jelen obični

Cervus elaphus

jelen

1. 8. – 15. 2.

košuta i

jelensko tele

1. 8. – 15. 2.

5.

Jelen lopatar

C e r v us d am a

jelen lopatar

1. 9. – 15. 2.

košuta i

jelenče

1. 9. – 15. 2.

6.

Jelen

virdžinijski

Odocoileus

virginianus

jelen

virdžinijski

1. 9. – 15.2.

košuta i

jelensko tele

1. 9. – 15. 2.

7.

Divlja svinja

S us sc rofa

vepar

1. 1. – 31.12.

krmača

1. 7. – 31. 1.

nazime do dve

godine

starosti

1. 1. – 31 .12.

8.

Vuk *

Canis lupus

vuk

1. 1. – 31.12.

vučica i štene

1. 7. – 28. 2.

9.

Šakal

Canis aureus

1. 1. – 31.12.

10.

Lisica

V ulpes vulpes

1. 1. – 31.12.

11.

Divlja

mačka**

Felis silvestris

1. 7. – 28. 2.

12.

Kuna belica**

M artes foina

1.10. – 28. 2.

13.

Kuna zlatica

M artes martes

1.10. – 28. 2.

14.

Jazavac**

M eles meles

1. 7. – 28. 2.

15.

Zec

Lepus

europaeus

15.10. – 31.12.

16.

Sivi puh

Glis glis

1. 8. – 31. 3.

17.

Ondatra

Ondatra

zibethica

1. 1. – 31.12.

18.

Veverica

Sciurus

vulgaris

1. 8. – 31. 3.

19.

Rakunoliki

pas

Nyctereutes

procyonoides

1. 1. – 31.12.

20.

Nutrija

M yocastor

coypus

1. 1. – 31.12.

AVES – PTICE

1.

Divlja patka

kržulja, krdža

A nas crecca

1. 9. – 28. 2.

2.

Divlja patka

zviždara

A nas penelope

1. 9. – 28. 2.

3.

Divlja patka

gluvara

Anas

platyrhynchos

1. 9. – 28. 2.

4.

Divlja patka

pupčanica,

grogotovac

A nas

querquedula

1. 9. – 28. 2.

5.

Divlja patka

riđoglava

A ythya ferina

1. 9. – 28. 2.

6.

Divlja guska

lisasta

Anser

albifrons

1.10. – 28. 2.

7.

Divlja guska

glogovnjača

Anser fabalis

1.10. – 28. 2.

8.

Šumska

šljuka***

Scolopax

rusticola

1.10. – 31. 1.

9.

Divlji golub

grivnaš

Columba

palumbus

1. 8. – 28. 2.

10.

Gugutka

Streptopelia

d ecao cto

1. 8. – 28. 2.

11.

Grlica

S trep to p elia

turtur

1. 8. – 30. 9.

12.

Prepelica

C oturnix

coturnix

1. 8. – 30. 9.

13.

Poljska

jarebica

Perdix perdix

15.10. – 30.11.

14.

Fazan iz

slobodne

prirode

Phasianus

colchicus

1.10. – 31.1.

15.

Crna liska

Fulica atra

1. 9. – 28. 2.

16.

Barska kokica

G all in u la

c h lo r opus

1.10. – 28. 2.

17.

Sojka

G arrulus

glandarius

1. 8. – 28. 2.

18.

Gačac

Corvus

frug i leg us

1. 8. – 28. 2.

19.

Veliki

kormoran* * * *

Phalacrocorax

carbo

1. 1. – 31.12.

20.

Jastreb

kokošar * * * *

Accipter

gentilis

1. 1. – 31 .12.

21.

Siva čaplja

****

Ardea cinerea

1. 1. – 31.12.

Napomena:

*vrsta se štiti kao lovostajem zaštićena vrsta divljači, osim na delovima teritorije Autonomne pokrajine Vojvodina gde se štiti kao strogo zaštićena divlja vrsta;

**vrsta se štiti kao lovostajem zaštićena vrsta divljači, osim na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodina gde se štiti kao strogo zaštićena divlja vrsta;

***vrsta se štiti kao lovostajem zaštićena vrsta divljači na područjima do 500 m nadmorske visine;

* * * * vrste koje korisnik lovišta može da lovi isključivo radi sprečavanja šteta u lovištima na površini registrovanog ribnjaka i u lovištima, u skladu sa planskim dokumentom korisnika lovišta.

2.  Grupni lov divljih svinja u otvorenim lovištima organizuje se u periodu od 1 .oktobra do 31. januara.

Izuzetno, korisnik lovišta može organizovati grupni lov divljih svinja u otvorenim lovištima i izvan lovne sezone samo na osnovu naloga lovnog inspektora.

Korisnik lovišta koji je dobio nalog iz prethodnog stava ove tačke mora da obavesti lovnog inspektora o vršenju grupnog lova na divlje svinje najmanje 48 sati pre početka lova, radi nadzora nad organizacijom grupnog lova divljih svinja, kontrole izlova i prometa ulovljene divljači i njenih delova.

Korisnik lovišta koji je dobio nalog iz stava 2. tačke 2. ovog priloga mora odmah po izvršenom grupnom lovu divljih svinja da obavesti nadležnu veterinarsku službu radi veterinarsko- sanitarnog pregleda odstreljene divljači.

3.  Grupni lov vuka, šakala i lisice organizuje se u periodu od 1. oktobra do 28. februara.

Pravilnik o uslovima za stavljanje u promet…

Na osnovu člana 67. stav 5. Zakona o divljači i lovstvu
(„Službeni glasnik
RS”, broj 18/10),
Ministar poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede,
donosi

PRAVILNIK
O USLOVIMA ZA STAVLJANJE U PROMET I NAČINU OBELEŽAVANJA ULOVLJENE
DIVLJAČI I TROFEJA DIVLJAČI, KAO I O NAČINU VOĐENJE
EVIDENCIJE

(Pravilnik je objavljen u „Službenom glasniku RS”, broj 16/12 od 7.3.2012. godine)

 Član 1.

Ovim  pravilnikom  bliže  se  propisuju  uslovi  za  stavljanje  u  prometulovljene divljači i trofeja divljači, način obeležavanja ulovljene divljači i trofejadivljači, izgled i sadržina obrasca propratnice, odnosno trofejnog lista i načinnjihovog izdavanja, kao i način vođenja evidencije trofeja i izdatih propratnica itrofejnih listova.

 Član 2.

Kada se stavlja u promet, radi ostvarivanja i obezbeđivanja sledljivosti odmesta ulova do krajnjeg korisnika, ulovljena divljač mora da bude obeležena i mora da bude izdata prateća dokumentacija za tu divljač, u skladu sa  zakonom kojim se uređuje lovstvo i propisima kojima se uređuje veterinarstvo.

Član 3.

Ulovljena divljač i trofeji divljači stavljaju se u promet ako:

1)  su  obeleženi  evidencionom  markicom  za  obeležavanje  ulovljene divljači (u daljem tekstu: markica), koja se evidentira u Centralnoj bazi podataka u skladu sa zakonom kojim se uređuje lovstvo;

2) je izvršena službena kontrola odstreljene divljači i trofeja divljači, u  skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo  (u daljem tekstu: službena kontrola);

3) je izvršeno vađenje unutrašnjih organa odstreljene krupne divljači pre pomeranja sa mesta odstrela i njihovo pakovanje u plastičnu kesu u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo od strane lica koje vrši stručne poslove gazdovanja lovištem/lovočuvara ili pratioca;

4)  je obezbeđena dokumentacija koja prati ulovljenu divljač u prometu u skladu  sa  propisima  kojima  se  uređuje  lovstvo  i  propisima  kojima  se  uređuje veterinarstvo.

Član 4.

Markica iz člana 3. stav 1. tačka 1) ovog pravilnika mora biti:

1)  izrađena  od  savitljivog  plastičnog  i  otpornog  materijala  za  čiju upotrebu u ove svrhe ovlašćena institucija za kontrolu sirovinskog sastava materijala i njegovih fizičko-hemijskih  i toksikoloških svojstava izdaje atest, koji odgovara uslovima JUS-ISO 2814-2 odnosno ISO 2812-2, kao i standardima ISO 37, ISO 527-1,3, ISO 815, ISO 868, ISO 6427, ISO 7111, ISO 9352;

2) laka za čitanje, sa zaštićenim i neizbrisivim natpisom koji je laserski odštampan;

3)  izrađena  tako da se  ne  može  ponovo iskoristiti,  odnosno  tako da uklanjanje sa obeležene divljači nije moguće bez njenog fizičkog oštećenja;

4) dizajnirana tako da ostane trajno pričvršćena;

5) netoksična i neškodljiva po zdravlje i bezbednost.

Markica je dužine najmanje 250 mm  i  sastoji se od osnovnog dela na kome se nalazi odgovarajući natpis i perforacija za provlačenje užeg dela markice i užeg dela za provlačenje na kome se nalazi nazubljeni deo, čiji je izgled prikazan na Prilogu, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

  Natpis  na  osnovnom  delu  markice  sadrži  dvoslovnu/troslovnu  oznaku divljači, šestocifreni serijski broj počevši od 000001, oznaku Republike Srbije (SRB), odnosno autonomne pokrajine (APV/APKiM) i mesto za upisivanje tekuće lovne godine.

Član 5.

Trup odstreljene krupne divljači obeležava se markicom posle izvršenog vađenja unutrašnjih organa tako što se markica provlači između kostiju podlaktice ili kroz kožu na trbušnoj duplji na način da se uži deo provlači kroz perforaciju i zateže tako da uklanjanje markice nije moguće bez njenog fizičkog oštećenja.

Trofej odstreljene divljači obeležava se markicom tako da uklanjanje markice nije moguće bez njenog fizičkog oštećenja.

Markicom se obeležava i plastična kesa sa unutrašnjim organima odstreljene krupne divljači na način da uklanjanje markice nije moguće bez njenog fizičkog oštećenja.

U slučaju da odstreljenu divljač, trofeje divljači i kese sa unutrašnjim organima odstreljene divljači nije moguće obeležiti markicom (npr. markice su izgubljene/oštećene usled nestručnog rukovanja), odstreljena divljač, trofeji divljači i kese sa unutrašnjim organima odstreljene divljači obeležavaju se brojem evidencione markice tako što se taj broj prepisuje iz dozvole za lov na delove plastike, kartona ili platna koji se čvrsto vezuju za trup, trofej ili kesu na kojima ostaju do momenta službene kontrole.

Posle izvršenog obeležavanja sa trupom i unutrašnjim organima odstreljene krupne divljači postupa se u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo.

Član 6.

Markica se pribavlja u skladu sa planom odstrela divljači predviđenim Godišnjim planom gazdovanja lovištem za narednu lovnu godinu (u daljem tekstu: Godišnji plan).

Svaka izdata, kao i svaka neiskorišćena markica iz prethodne lovne godine posebno se evidentira u Centralnoj bazi podataka prema korisniku lovišta kome je izdata.

Evidencija iz stava 2. ovog člana sadrži i podatke o izgubljenim i markicama oštećenim usled nestručnog rukovanja, a koje su izdate za obeležavanje divljači za koju je izdata dozvola za lov.

Markice koje su izgubljene ili oštećene usled nestručnog rukovanja evidentiraju se kao markice iskorišćene za obeležavanje divljači za koju je izdata dozvola za lov, o čemu se obaveštava ministarstvo nadležno za poslove lovstva.

Član 7.

Ulovljena divljač stavlja se u promet samo ako je obeležena i ako je za nju izdata propratnica u skladu sa ovim pravilnikom, kao i odgovarajuća dokumentacija u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo.

Član 8.

Trofej odstreljene divljači stavlja se u promet samo ako je obeležen i ako je za njega izdat trofejni list u skladu sa ovim pravilnikom, kao i odgovarajuća dokumentacija u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo.

Član 9.

Korisnik lovišta obezbeđuje da se službena kontrola odstreljene divljači i njenih delova vrši u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo.

Član 10.

Krupna divljač koja se lovi radi preseljenja ili u naučnoistraživačke svrhe, obeležava se tako da se markica pričvrsti oko noge ili rogova/rogovlja tako da uklanjanje markice nije moguće bez njenog fizičkog oštećenja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje lovstvo.

Član 11.

Pomeranje, prenos, odnosno transport odstreljene krupne divljači sa pripadajućim delovima sa mesta odstrela u lovištu do mesta službene kontrole iz člana 9. ovog pravilnika vrši se nakon obeležavanja na način propisan ovim pravilnikom.

Član 12.

Markica kojom je obeležena kesa sa unutrašnjim organima odstreljene krupne divljači skida se prilikom službene kontrole odstreljene divljači, u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo.

Markica kojom je obeležen trup odstreljene krupne divljači, kao i markica kojom je obeležen trofej odstreljene krupne divljači ne skida se u prometu, odnosno do krajnjeg korisnika.

Član 13.

Markica za obeležavanje odstreljene jedinke trofejne krupne divljači izrađuje se kao trodelna, a pojedinačni delovi markice koriste se za obeležavanje:

1)       trofeja divljači, i to: rogova kod muflona i divojarca/divokoze, rogovlja kod jelena običnog, jelena lopatara, jelena virdžinijskog i srndaća i kljova kod divljeg vepra;

2)   trupa divljači;

3)   unutrašnjih organa iz člana 5. stav 3. ovog pravilnika.

Markica za obeležavanje odstreljene jedinke trofejne krupne zveri/sitne dlakave divljači izrađuje se kao trodelna, a pojedinačni delovi markice koriste se za obeležavanje trupa, lobanje i krzna.

Član 14.

Markica za uhvaćenu krupnu divljač je žute boje, a markica za odstreljenu krupnu divljač /trofejne krupne zveri i trofejnu sitnu divljač je bele boje i sadrže sledeće podatke za:

1)  jelena običnog: JO 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu;

2)  jelena lopatara: JL 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu;

3)  jelena virdžinijskog: JV 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu;

4)  srnu običnu: SO 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu;

5)  divokozu: DK 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu;

6)  muflona: MF 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu;

7)  divlju svinju: DS 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu;

8)  vuka: VU 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu;

9)  šakala: ŠA 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu;

10)       lisicu: LI 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu;

11)       za trofejnu sitnu divljač: prva dva slova naziva divljači na srpskom

jeziku i u nastavku 000001 SRB ili APV/APKiM i tekuću lovnu godinu.

Član 15.

Odstreljena sitna divljač obeležava se pri prvom kontaktu sa odstreljenom divljači.

Obeležavanje odstreljene sitne dlakave/pernate divljači vrši se stezanjem markice oko vrata/noge divljači tako da uklanjanje markice nije moguće bez njenog fizičkog oštećenja.

Pomeranje, prenos, odnosno transport odstreljene sitne divljači sa mesta odstrela u lovištu do mesta službene kontrole iz člana 9. ovog pravilnika vrši se nakon obeležavanja na način propisan ovim pravilnikom i propisima kojima se uređuje veterinarstvo.

Član 16.

Za obeležavanje sitne divljači dlakave/pernate koristi se jednodelna markica izrađena od plastike koja se sastoji od osnovnog dela sa perforacijom za provlačenje i užeg dela za provlačenje.

Na osnovnom delu markica sadrži oznaku SDD za sitnu dlakavu divljač, odnosno SPD za sitnu pernatu divljač, šestocifreni serijski broj koji počinje od 000001, oznaku Republike Srbije (SRB), odnosno autonomne pokrajine (APV/APKiM) i mesto za upisivanje tekuće lovne godine.

Član 17.

Propratnica za ulovljenu divljač je formata A6 (dimenzija 105h148 mm) i data je na Obrascu 1, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo. Propratnica iz stava 1. ovog člana sadrži:

1)  naziv lovišta;

2)  naziv i sedište korisnika lovišta;

3)  naziv: „PROPRATNICA ZA ULOVLJENU DIVLJAČ”;

4)  ime i prezime lica koje prevozi ulovljenu divljač;

5)  JMBG/registarski broj lične karte;

6)  odredište krajnjeg korisnika;

7)  vrstu ulovljene divljači;

8)  broj jedinki i masa ulovljene divljači;

9)  broj evidencione markice za obeležavanje divljači;

10)       broj Potvrde o bezbednosti mesa i organa divljači za ishranu ljudi u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo;

11)       registarski broj vozila kojim se prevozi ulovljena divljač;

12)       datum izdavanja propratnice;

13)       potpis ovlašćenog lica i pečat.

Član 18.

Propratnica za ulovljenu divljač sačinjava se u tri istovetna primerka, od kojih se jedan predaje licu koje prevozi ulovljenu divljač, a dva primerka ostaju korisniku lovišta kao evidencija izdatih propratnica.

Član 19.

Trofejni list je formata A6 (105h148 mm) i dat je na Obrascu 2, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Trofejni list iz stava 1. ovog člana sadrži:

1)  na prvoj strani (spoljašnjoj):

(1) naziv i sedište korisnika lovišta,

(2) naziv: ,,TROFEJNI LIST”,

(3) naziv vrste divljači na srpskom i latinskom i broj C IC poena,

(4) ime i prezime lovca,

(5) naziv lovišta,

(6) datum lova;

2)  na drugoj i trećoj strani (unutrašnjoj):

(1) tabelarni prikaz CIC formule za vrstu divljači za koju se izdaje trofejni list,

(2) registarski broj ,

(3) datum ocenjivanja,

(4) ime i prezime članova komisije za ocenjivanje trofeja i broj uverenja,

(5) mesto za pečat i potpis odgovornog lica korisnika lovišta; 4) na četvrtoj strani (spoljašnjoj):

(1) mesto za opis lova (ukoliko lovac zahteva).

Član 20.

Trofejni list se izdaje za trofeje sledećih vrsta divljači:

Lisica

/ Vulpes vulpes /

lobanja

Jazavac

/ Meles meles /

lobanja

Rakunoliki pas

/ Nyctereutes procyonoides /

lobanja

Divlja mačka

/ Felis silvestris /

lobanja, krzno

Ris

/ Lynx lynx /

lobanja, krzno

Šakal

/ Canis aureas /

lobanja, krzno

Vuk

/ Canis lupus /

lobanja, krzno

Medved

/ Ursus arctos /

lobanja, krzno

Divlja svinja

/ Sus scrofa /

kljove

Srna

/ Capreolus capreolus /

rogovlje sa lobanjom

Jelen- evropski

/ Cervus elaphus /

rogovlje sa lobanjom

Muflon

/ Ovis musimon /

rogovi sa lobanjom

Divokoza

/ Rupicapra rupicapra /

rogovi sa lobanjom

Jelen lopatar

/ Dama dama /

rogovlje sa lobanjom

Belorepi jelen

/ Odocoilus virginianus /

rogovlje sa lobanjom

Član 21.

Evidencija trofeja vodi se na ocenjivačkom listu, koji naročito sadrži sledeće podatke: ime i prezime lovca, mesto boravka, državu, registarski broj lovne karte lovca, naziv lovišta, mesto odstrela, datum lova, tabelarni prikaz formule C IC za vrstu divljači koja se ocenjuje, ukupnu ocenu trofeja, registarski broj ocenjivačkog lista, datum ocenjivanja, mesto ocenjivanja, starost (procena), potpise tri člana komisije za ocenjivanje trofeja, broj uverenja, potpis predsednika komisije za ocenjivanje trofeja, mesto za pečat korisnika lovišta.

Obrasci ocenjivačkog lista T – 1/ 2/ 3, T – 4, T – 5, T – 6, T – 7, T – 8, T – 9, T – 10, T – 11, T – 12, T – 13, T – 14 i T – 15, odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni deo.

Trofeji se evidentiraju u posebnom registratoru, složeni po redosledu registarskih brojeva, kao i u elektronskom obliku u i predstavljaju trajni dokument.

Ocenjivački listovi i izdati trofejni listovi evidentiraju se za svaku lovnu godinu u Centralnoj bazi podataka.

Član 22.

Evidencija izdatih trofejnih listova naročito sadrži sledeće podatke: naziv lovišta, naziv i sedište korisnika lovišta, ime i prezime lovca, registarski broj lovne karte lovca, vrstu divljači, datum odstrela, broj ocenjivačkog lista iz koga se elementi merenja i ocene unose u trofejni list koji se daje lovcu koji je divljač odstrelio, broj trofejnog lista, vrednost trofeja u C IC poenima, datum izdavanja trofejnog lista, podatke o komisiji za ocenjivanje trofeja.

Član 23.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjuje se od 1. aprila 2012. godine, osim odredaba čl. 15. i 16. ovog pravilnika koji se primenjuju od 1. aprila 2013. godine.

Broj: 110-00-151 /2011-09
MINISTAR
U Beogradu, 3. februara 2012.
godine
Dušan
Petrović

Pravilnik o veterinarsko-sanitarnim uslovima

I Osnovne odredbe

Član 1

Ovim pravilnikom bliže se propisuju veterinarsko-sanitarni uslovi koje u pogledu izgradnje, odnosno rekonstrukcije, mora da ispunjava objekat za proizvodnju i promet hrane životinjskog porekla, i to: objekat za rasecanje, objekat za preradu mesa, objekat za sakupljanje i proizvodnju masti, loja i proizvoda od masti, objekat za hlađenje, objekat za smrzavanje, objekat za skladištenje, objekat za prepakivanje, objekat za promet na veliko hrane životinjskog porekla i objekat za obradu i rasecanje mesa divljači.

Član 2

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:

1) dezinfekcija jeste primena sredstava za dezinfekciju, pare, vode temperature 82°C ili drugog odgovarajućeg postupka sa istim efektom;

2) životinje jesu:

(1) gajena divljač, i to: uzgajane ratite i uzgajani kopneni sisari izuzev domaćih papkara i kopitara,

(2) divljač, i to: divlji papkari, lagomorfe, kao i kopneni sisari koji se love za ishranu ljudi i koji se smatraju slobodnom divljači u skladu sa posebnim propisom uključujući i sisare koji žive na ograđenoj teritoriji u slobodnim uslovima sličnim onima u kojima živi slobodna divljač i divlje ptice koje se love za ishranu ljudi,

(3) živina, i to: uzgajane ptice, uključujući i ptice koje se ne smatraju domaćim, ali se uzgajaju kao domaće životinje, osim ratita,

(4) krupna divljač, i to: divlji kopneni sisari koji žive slobodno u divljini,

(5) lagomorfi, i to: zečevi, kunići i drugi glodari,

(6) papkari i kopitari, i to: domaća goveda (ukljućujući vrste Bubalus i Bison), svinje, ovce, koze i domaći kopitari,

(7) ratite, i to: gajena divljač, odnosno pernate životinje noj, emu i dr.,

(8) sitna divljač, i to: divlje ptice i lagomorfe koji žive slobodno u divljini;

3) iznutrice jesu sveže meso koje čine unutrašnji organi i krv, osim svežeg mesa trupa;

4) meso jesu jestivi delovi životinja uključujući i krv;

5) mehanički separisano meso (MSM), jeste proizvod dobijen odvajanjem mesa od kostiju na kojima je ostalo mesa posle otkoštavanja trupa ili sa trupa živine, kao i mesa ribe i drugih vodenih životinja, upotrebom mehaničkih sredstava, što ima za rezultat gubitak ili modifikaciju strukture mišićnih vlakana;

6) proizvodi od mesa jesu rezultat obrade mesa ili dalje obrade tog proizvoda, tako da površina preseka pokazuje da proizvod više nema svojstva svežeg mesa;

7) sveže meso jeste meso koje nije izlagano nikakvom procesu konzervisanja osim hlađenja, smrzavanja ili brzog smrzavanja, uključujući i meso koje je upakovano pod vakuumom ili upakovano u kontrolisanoj atmosferi;

8) unutrašnji organi jesu organi grudnog koša, abdominalne i karlične šupljine, kao i dušnik i jednjak, a kod ptica i guša;

9) usitnjeno meso jeste meso bez kostiju koje je usitnjeno i sadrži manje od 1% soli;

10) usitnjeno oblikovano meso jeste poluproizvod od svežeg mesa koje je usitnjeno, kome se dodaju namirnice, začini ili aditivi ili koje je izloženo procesu dovoljnom da modifikuje unutrašnju strukturu mišićnog vlakna mesa i tako eliminiše karakteristike svežeg mesa;

11) higijensko održavanje opreme, alata, prostorija i prostora jeste primena postupka čišćenja, pranja i dezinfekcije ili primena kombinacije ovih postupaka.

II Opšti uslovi u pogledu izgradnje, odnosno rekonstrukcije objekata

1. Uslovi u pogledu lokacije, kruga, puteva i rasporeda zgrada

Član 3

Objekat može da se gradi na mestu za koje je urbanističkim planom predviđena izgradnja.

Objekat iz stava 1. ovog člana ne sme da bude ugrožen od zagađivanja vazduha iz drugih objekata.

Član 4

Krug objekta jeste zemljište, zgrade i prateći objekti koji služe potrebama proizvodnog objekta.

Površina zemljišta mora da odgovara kapacitetu, broju i veličini podignutih zgrada kako bi se obezbedila njihova funkcionalna povezanost i međusobno razdvajanje nečistog od čistog dela kruga objekta.

Krug objekta iz stava 1. ovog člana mora biti ograđen ogradom koja sprečava nekontrolisan ulazak ljudi i životinja. Sve površine kruga koje nisu pokrivene betonom ili asfaltom moraju biti pod zelenilom.

Ulazak i izlazak iz kruga objekta mora da bude pod kontrolom.

U krug objekta ne sme da se uvode i drže psi, mačke i druge vrste životinja.

Član 5

Prilazni putevi i putevi u krugu objekta moraju da budu dovoljno široki i izgrađeni od čvrstog materijala. U krug objekta može da ulazi industrijski kolosek.

Putevi u krugu objekta moraju biti pogodni za čišćenje i pranje, a uz njih mora da se nalazi dovoljan broj hidranata i slivnika.

Čisti putevi u krugu objekta, koji se koriste za prijem i otpremanje gotovih proizvoda i nečisti putevi koji se koriste za odvoz otpadaka životinjskog porekla i drugih materijala smeštenih u nečistom delu kruga ne smeju se ukrštati.

Član 6

Raspored zgrada u krugu objekta mora da bude takav da je čisti deo kruga prostorno odvojen od nečistog dela kruga objekta.

Član 7

U čistom delu kruga objekta nalazi se: upravna zgrada (poslovne prostorije), zgrada za proizvodnju, prostorije za skladištenje aditiva, začina i materijala za pakovanje i drugog materijala i zgrada za pranje i dezinfekciju prevoznih sredstava kojima se otpremaju jestivi proizvodi.

Zgrada, prostorije, odnosno mesto za čišćenje i dezinfekciju prevoznih sredstava mora da ima:

1) krovnu zaštitu, betonsko ili metalno postolje ili kanal za pranje vozila koji ima kanalizacioni sistem odgovrajućeg kapaciteta;

2) prostoriju za držanje pribora i dezinfekcionih sredstava;

3) prostoriju u koju je smešten rezervoar sa dezinfekcionim sredstvom i pumpom;

4) priključke za hladnu i toplu vodu temperature najmanje 82 °C, sa ugrađenim termometrom na izlaznoj cevi tople vode;

5) sanitarne prostorije odgovarajuće veličine za potrebe radnika zaposlenih u ovoj zgradi ili se te prostorije moraju nalaziti u neposrednoj blizini.

Prostorija za pranje i dezinfekciju prevoznih sredstava ne mora postojati u objektu ako na osnovu ugovora čišćenje i dezinfekciju prevoznih sredstava obavlja pravno lice, odnosno preduzetnik registrovan za tu vrstu delatnosti ili ako se koristi automatska oprema za pranje i dezinfekciju.

Upravna zgrada može da bude locirana van kruga objekta.

Član 8

U nečistom delu kruga objekta nalaze se zgrade, prostorije odnosno mesta za:

1) prikupljanje i smeštaj otpadaka životinjskog porekla i konfiskata;

2) đubrište i prostor za sakupljanje otpadaka;

3) primarnu obradu otpadnih voda;

4) kotlarnicu;

5) radionicu za tehničko održavanje opreme;

6) radionicu za popravku prevoznih sredstava.

Mesto za pranje i dezinfekciju prevoznih sredstava, radionica za održavanje opreme, radionica za popravku prevoznih sredstava i kotlarnica mogu da budu locirani na granici čistog i nečistog dela kruga objekta.

2. Uslovi u pogledu snabdevanja vodom

Član 9

Objekat mora da se snabdeva vodom iz gradskog vodovoda ili iz sopstvenog bunara u dovoljnim količinama i pod odgovarajućim pritiskom. Voda mora da bude kontrolisana i mora da ispunjava standarde propisane za higijensku ispravnost vode za piće.

Ako se u objektu koristi uređaj za dodatno hlorisanje on mora da bude snabdeven alarmnim sistemom i odgovarajućim mernim instrumentima za kontrolu koncentracije hlora.

Član 10

Za potrebe proizvodnje pare (kotlarnice), rashladnih uređaja, protivpožarne zaštite i za slične potrebe može da se koristi voda koja po standardu ne odgovara higijenskoj ispravnosti vode za piće (voda za tehničke svrhe), s tim da cevovod mora da bude potpuno odvojen od cevovoda vode za piće i mora da bude vidno i jasno označen.

Voda za tehničke svrhe ne sme doći u kontakt odnosno ne sme doći do mešanja sa vodom za piće.

Voda koja se koristi za hlađenje posle toplotne obrade proizvoda u hermetički zatvorenoj ambalaži (kontejner) ne sme da bude izvor kontaminacije.

Para kojom se proizvod direktno toplotno obrađuje ne sme da sadrži bilo kakvu materiju koja može da kontaminira proizvod i predstavlja opasnost za zdravlje ljudi.

Voda koja se koristi za proizvodnju leda koji se ugrađuje ili dolazi u kontakt sa proizvodom mora da ispunjava standarde propisane za vodu za piće.

Član 11

U prostorijama objekta mora da bude obezbeđeno snabdevanje toplom vodom. Topla voda koja služi za sanitaciju opreme i prostorija, na mestu potrošnje, mora imati temperaturu od najmanje 82°C.

U objektu mora da postoji odgovarajući broj priključaka hladne i tople vode za pranje opreme i prostorija. Gumena creva za pranje, kada nisu u upotrebi, moraju da budu na držačima postavljenim na pogodnim mestima zidnih površina, u neposrednoj blizini priključaka vode.

Član 12

U proizvodnim prostorijama i hodnicima objekta cevovodi treba da su postavljeni tako da sprečavaju kontaminaciju proizvoda nečistoćama i kondenzom, kao i da su obloženi izolacionim materijalom ili štitnicima.

Član 13

Radi zaštite vodovodne mreže od kontaminacije, koja može nastati usled pojave negativnog pritiska u vodovodnom sistemu, na svim izvodima tople i hladne vode moraju se postaviti ventili protiv povratne sifonaže, ako su:

1) slavine na koje se postavljaju gumena ili plastična creva za pranje sa navojima ili drugim priključcima;

2) završeci cevi uronjeni u vodu, odnosno ako se njihov izlazni otvor nalazi ispod nivoa vode u posudi.

Ventili protiv povratne sifonaže moraju se postaviti neposredno ispred slavine, odnosno druge vrste priključaka.

Ventili protiv povratne sifonaže moraju da budu funkcionalni i lako pristupačni kontroli.

3. Uslovi u pogledu odvoda otpadnih voda

Član 14

Sve otpadne vode iz objekta, osim atmosferskih, pre ulivanja u recipijent (gradska kanalizacija ili prirodni recipijent) prethodno moraju da prođu odgovarajući tretman prečišćavanja i moraju da ispunjavaju uslove u skladu sa posebnim propisom.

Kao deo sistema tretmana prečišćavanja u fazi pred-tretmana mora najmanje da postoji rešetka (sito) sa otvorima promera do 6 mm radi zadržavanja i sakupljanja otpadaka životinjskog porekla ili drugi odgovarajući sistem sa istim efektom, na krajnjoj tački pre ulivanja otpadne vode u recipijent. Nije dozvoljeno prethodno usitnjavanje ili maceracija otpadaka životinjskog porekla.

Sakupljeni otpaci životinjskog porekla i pred-tretmana otpadnih voda moraju da se kategorizuju u skladu sa posebnim propisom.

Član 15

U prostorijama objekta u kojima se koristi voda mora da se obezbedi njen odvod, tako da se otpadne vode ne razlivaju po podnoj površini.

Otpadne vode iz opreme i sa podnih površina moraju se neposredno odvoditi u kanalizaciju. Za odvod vode u svim prostorijama (osim u prostorijama sa temperaturom ispod 0°C) mora da bude postavljen odgovarajući broj slivnika.

Šahtovi moraju da budu obezbeđeni tako da ne propuštaju neprijatne mirise.

Slivnici moraju da budu snabdeveni efikasnim sistemom za sprečavanje povratka neprijatnih mirisa iz kanalizacije.

Oprema koja se koristi za obradu jestivih proizvoda i statična oprema za sanitaciju ručnog alata mora da ima prekinut odvod u kanalizaciju.

4. Uslovi u pogledu izgradnje unutrašnjosti objekta

Član 16

Materijali koji se koriste za izgradnju prostorija u objektu moraju da budu otporni na koroziju, kao i da se lako higijenski održavaju.

Podovi prostorija treba da se stalno održavaju, tako da budu bez oštećenja, da su od čvrstog materijala, nepropustljivog za vodu, so i masne kiseline i otpornog na sredstva za pranje i dezinfekciju. Podovi moraju da budu izrađeni od materijala koji se lako higijenski održava i koji nije klizav.

Podovi moraju imati odgovarajući pad prema odvodnim kanalima ili slivnicima.

Spojevi podova i zidova, kao i zidova međusobno, u svim prostorijama moraju da budu zaobljeni.

Površine zidova proizvodnih prostorija treba da se održavaju tako da su bez oštećenja, da su izvedeni odnosno obloženi do tavanice vodootpornim materijalom ravnih i glatkih površina svetle boje.

U prostorijama i hodnicima u kojima se vrši podni transport moraju da budu ugrađeni odbojnici od nerđajućeg materijala ili odgovarajući parapeti od betona ili druge vrste materijala radi sprečavanja kontaminacije proizvoda.

Uglovi zidova i stubovi, moraju da budu zaštićeni štitnicima od nerđajućeg metala ili drugog odgovarajućeg materijala, ravnih i glatkih površina, koji moraju da budu izvedeni u istoj ravni sa zidnom površinom.

Tavanice i unutrašnje krovne konstrukcije moraju imati ravne površine svetle boje.

Tavanice i unutrašnje krovne konstrukcije treba da se održavaju tako da su bez oštećenja, konstruisani i izvedeni na način da se spreči da čestice nečistoće, materijala kojim su obloženi i kondenzovana vodena para ne kontaminiraju sirovine ili proizvod.

Prozori moraju da imaju okvire od nerđajućeg materijala. Donja ivica zidnog okvira prozora ili parapetni zid donje ivice mora da bude nagnuta prema podu pod uglom od najmanje 25°.

Prozori koji se otvaraju moraju imati zaštitne mreže protiv ulaska insekata. Zaštitne mreže moraju da budu tako izvedene da se mogu lako čistiti.

Ako postoji mogućnost da tokom proizvodnje ulazi prašina, neprijatni mirisi i dim, prozori treba da budu zatvoreni.

Vrata moraju da budu izrađena od nerđajućeg metala ili druge vrste materijala koji ne korodira (osim drveta) i koji se lako higijenski održava i treba da se održavaju u ispravnom stanju.

Okviri vrata moraju da su obloženi materijalom otpornim na koroziju i izvedeni tako da njihovi spojevi sa zidom budu u istoj ravni sa površinom zida.

Spoljna vrata, odnosno ulazna vrata u objekat moraju da se automatski zatvaraju i po potrebi da imaju vazdušnu zavesu i da budu tako izgrađena da sprečavaju ulazak glodara i drugih štetočina u objekat. Vazdušna zavesa mora da bude tako izvedena da se automatski uključuje pri otvaranju vrata.

5. Uslovi u pogledu opreme

Član 17

Oprema koja se upotrebljava u objektima treba da se održava u ispravnom stanju i mora biti izrađena od materijala čvrstog, neporoznog, neapsorbujućeg, bezmirisnog i otpornog na koroziju, koji ne sme da stupa u reakciju sa bilo kojim sastojkom proizvoda, jedinjenjem za pranje i dezinfekciju ili sredstvom za održavanje opreme.

Konstrukcija i način postavljanja opreme treba da omoguće njeno lako i higijensko održavanje i zaštitu proizvoda.

Površina opreme koja dolazi u neposredan dodir sa proizvodima ne sme da ima udubljenja, pukotine, otvorene spojeve, neravne ivice i skrivene uglove ili bilo kakva oštećenja, a sva zavarena mesta treba da su ravna, glatka i u istoj ravni sa okolnom površinom.

Oprema za transport i skladištenje unutrašnjih organa ili odvojenih delova mesa treba da bude izrađena od nerđajućeg materijala.

Za izradu opreme ili delova opreme koji dolaze u dodir sa proizvodima nije dozvoljeno korišćenje: bakra, kadmijuma, antimona, aluminijuma, olova i njihovih legura ili drugih toksičnih metala.

U objektima nije dozvoljeno korišćenje opreme izrađene od drveta, kože, stakla, emajla ili porculana, ni opreme čije obojene površine dolaze u neposredan dodir sa proizvodom.

Izuzetno od st. 5. i 6. ovog člana, oprema izrađena od bakra i drveta može se koristiti iz tehnoloških razloga, ukoliko ne dolazi do kontaminacije.

1) Koloseci

Član 18

Koloseci na linijama obrade mora da su izrađeni od materijala otpornog na koroziju i da su postavljeni na dovoljnoj udaljenosti od zidnih i podnih površina.

Nosači koloseka mora da su izrađeni od materijala otpornog na koroziju.

2) Postolja

Član 19

Postolja koja se koriste pri izvođenju radnih postupaka moraju biti odgovarajuće visine i veličine i izrađena od nerđajućeg materijala. Nepokretna ili pokretna postolja moraju biti postavljena tako da ne dolaze u direktan kontakt sa sirovinama i proizvodima.

Za držanje pokretnih posuda moraju se obezbediti postolja tako da ne dolazi do naknadne kontaminacije čistih posuda i sirovina, odnosno proizvoda.

3) Prenošenje proizvoda

Član 20

Sirovine i proizvodi, kao i otpaci životinjskog porekla mogu se prenositi pokretnim posudama, kanalima sa gravitacionim padom, pneumatskim transportom ili drugom odgovarajućom opremom koji treba da su konstruisani i izvedeni tako da se izbegne rizik od kontaminacije i koji se lako higijenski održavaju.

Sva oprema koja služi za prenošenje mora se održavati u ispravnom stanju.

Oprema koja se koristi za prenošenje sirovina i proizvoda ne sme da se koristi u druge svrhe.

Član 21

Pokretne posude za držanje, skladištenje i transport sirovina i proizvoda moraju biti izrađene od nerđajućeg čelika ili drugog nerđajućeg materijala i moraju imati ravne i glatke površine, zaobljene i ravne spojeve, bez udubljenja, pukotina, nepristupačnih uglova i oštećenja.

Oprema za držanje, skladištenje i transport proizvoda ne sme da se koristi za transport nejestivih proizvoda.

Pokretne posude od nerđajućeg čelika ili drugog materijala moraju da budu označene na sledeći način:

1) posude za jestive proizvode – brojem ili nazivom proizvodnog odeljenja kome pripadaju;

2) posude za nejestive proizvode – prstenom zelene boje;

3) posude za otpatke životinjskog porekla i konfiskat – prstenom crvene boje.

Prsten iz stava 3. ovog člana treba da je širok od 8 cm do 10 cm i da uokviruje sve strane posude.

Boja koja se koristi za označavanje pokretnih posuda od nerđajućeg čelika ili drugog nerđajućeg materijala mora da je neškodljiva i bez mirisa.

Ako su pokretne posude izrađene od plastičnog materijala bele boje, osim posuda za jestive proizvode, mora da su obeležene u skladu sa st. 3. i 4. ovog člana.

Pokretne posude koje se koriste za prihvatanje i prenošenje otpadaka životinjskog porekla i konfiskata moraju biti konstruisane tako da se mogu zatvarati i zaključavati.

Član 22

Nepokretne posude (bazeni) moraju da ispunjavaju uslove propisane u članu 21. stav 1. ovog pravilnika i moraju biti nepropustljive i imati sopstveni sistem za odvod otpadnih voda posle pranja.

Sadržaj u nepokretnoj posudi (bazenu) mora da je obeležen na način koji omogućava sledljivost. Način obeležavanja mora biti takav da ne dolazi do kontaminacije sadržaja u bazenu.

Član 23

Kanali sa gravitacionim padom moraju biti izrađeni od nerđajućeg materijala. Po konstrukciji, kanali ne smeju imati oštre uglove, moraju da imaju glatke površine i moraju da budu izrađeni tako da se mogu higijenski održavati.

Horizontalni kanali, odnosno kosi kanali moraju imati otvore sa gornje strane, pokrivene vratima sa zaptivačima. Vrata na kanalima postavljaju se tako da prelaze ivice otvora.

Kanali za jestive proizvode kod kojih ne postoji mogućnost prskanja tečnog dela transportovanog materijala mogu biti sa gornje strane otvoreni celom dužinom.

Držači kanala kojima se oni pričvršćuju za tavanicu, zidne površine ili opremu moraju biti od nerđajućeg metala.

Ako kanal prolazi kroz spratnu konstrukciju, početni deo kanala mora biti oivičen betonskom ogradom ili prirubnicom od nerđajućeg čelika, visine najmanje 30 cm od podne površine.

Otvori koji povezuju prostoriju za rasecanje i obradu sa prostorijom za prihvatanje otpadaka životinjskog porekla moraju imati mehaničku zaštitu i vazdušnu zavesu radi sprečavanja prodiranja neprijatnih mirisa.

Član 24

Sistem za pneumatski transport mora po konstrukciji biti takav da može higijenski da se održava.

4) Radni stolovi

Član 25

Radni stolovi u proizvodnim prostorijama moraju biti izrađeni od nerđajućeg materijala i moraju imati glatke i ravne površine tako da se mogu lako higijenski održavati.

Ako je deo površine radnog stola izrađen od plastičnog materijala, odnosno od tvrde plastike, one treba da budu ravne i lako pokretne.

Radni stolovi na kojima se tehnološki postupci izvode uz korišćenje vode moraju imati zaobljene i uzdignute ivice i poseban odvod za otpadne vode koji je preko prekinutog odvoda spojen sa kanalizacijom.

Član 26

Konvejerski sto sa pokretnim posudama ili trakom izgrađenom od nerđajućeg materijala sa sopstvenim sistemom za pranje i sanitaciju mora da ima:

1) sistem za pranje i sanitaciju posuda ili trake sa hladnom i toplom vodom temperature najmanje 82°C;

2) kružni termometar postavljen na vidnom mestu za kontrolu temperature tople vode;

3) uređaj za odvod vodene pare;

4) odvod otpadnih voda preko prekinutog vodenog zatvarača (sifona) u kanalizaciju.

Ako konvejerski sto ima samo mehaničko uklanjanje nečistoća i pranje hladnom vodom mora se oprati i toplom vodom i sanitirati najmanje jedanput dnevno.

5) Oprema za pranje ruku

Član 27

U proizvodnim prostorijama u kojima se sirovine i proizvodi obrađuju ili prerađuju mora biti pravilno raspoređena oprema za pranje ruku.

Oprema za pranje ruku sastoji se od:

1) lavaboa od nerđajućeg čelika, sa nožnim pogonom ili na drugi odgovarajući način (fotoćelija i dr.), radi sprečavanja širenja kontaminacije, koji je snabdeven hladnom i toplom vodom. Odvod vode iz lavaboa mora biti povezan sa kanalizacijom preko vodenog zatvarača (sifona);

2) posude sa sredstvom za pranje ruku;

3) papirnatih peškira postavljenih iznad ili pored lavaboa ili je obezbeđen drugi način sušenja ruku, osim vazdušnih sušača;

4) posude za upotrebljene papirnate peškire, smeštene u neposrednoj blizini lavaboa.

6) Uređaj za sanitaciju

Član 28

Uređaj za sanitaciju noževa, testera i druge ručne opreme, u proizvodnim prostorijama mora da bude u potrebnom broju, postavljeni i pravilno raspoređeni, izrađeni od nerđajućeg čelika odgovarajućeg oblika i veličine ili alternativni sistem sa istim efektom sanitacije, koji mogu biti pojedinačni ili zbirni.

U uređaju za sanitaciju mora da se obezbedi voda temperature najmanje 82°C.

Uređaj za sanitaciju mora da ima cev za dovod vode, obezbeđen protok (prelivna cev, prelivna površina i dr.) i rešetku za noževe i drugi alat koji se nalazi ispod nivoa vode.

Ako je uređaj sa sanitaciju iz stava 1. ovog člana učvršćen mora da ima i odvod za pražnjenje.

Uređaj za sanitaciju većih dimenzija (za električne i ručne testere i dr.), mora da ima cev za dovod vode, termometar, prelivnu cev i odvodnu cev za pražnjenje koja je preko prekinutog odvoda, vezana za kanalizaciju.

7) Osvetljenje

Član 29

Proizvodne prostorije, radne površine i predmeti rada moraju biti osvetljeni prirodnim ili veštačkim svetlom odgovarajućeg intenziteta.

Radi obezbeđenja prirodnog osvetljenja, staklo ili drugi materijal na prozorima treba da bude neobojen i potpuno providan.

Veštačko osvetljenje mora da obezbedi difuznu svetlost koja ne menja boju osvetljenog predmeta. Svetlosni izvori treba da budu tako raspoređeni da svetlost u prostoriji bude što je moguće više ujednačena.

Svetlosni izvori moraju da budu postavljeni tako da celu radnu površinu osvetljavaju predviđenom jačinom svetlosti i bez stvaranja senki. Izvor veštačkog svetla treba da bude postavljen u armaturu od nerđajućeg materijala i zaštićen zatvorenim, prozračnim ili providnim štitnikom od plastike. Nije dozvoljeno korišćenje staklenih i emajliranih štitnika u proizvodnim prostorijama.

Horizontalni i vertikalni razvodi električne mreže u proizvodnim prostorijama i iznad radnih površina moraju da budu zaštićeni odgovarajućim štitnicima.

Jačina osvetljenosti na pojedinim radnim mestima i proizvodnim prostorijama treba da iznosi:

1) na mestu na kome se prilikom prijema pregledaju trupovi goveda ili polutke – 500 lh, u nivou plećki i prednjih nogu;

2) na mestu na kome se prilikom prijema pregledaju svinjske polutke – 550 lh, u visini mandibularnih limfnih čvorova;

3) u prostorijama za hlađenje polutki goveda i svinja – 110 lh, u nivou prednjih nogu;

4) u prostorijama za hlađenje unutrašnjih organa – 220 lh;

5) u svim proizvodnim prostorijama najmanje – 220 lh, u visini radnih površina;

6) u svim vrstama skladišta – 110 lh.

8) Ventilacija

Član 30

U prostorijama objekta, u odnosu na veličinu i namenu, mora se obezbediti prirodna ili veštačka ventilacija, odvod vodene pare i odvod neprijatnih mirisa.

Otvori za dovod svežeg vazduha moraju biti postavljeni tako da ne dođe do kontaminacije vazduha prašinom, neprijatnim mirisima i sl. Ti otvori mora da budu snabdeveni filterima i zaštitnom mrežom protiv ulaska insekata.

Horizontalni razvodi ventilacionog sistema u proizvodnim prostorijama ne smeju biti iznad radnih površina.

6. Uslovi u pogledu prostorija

1) Prostorija za higijensko održavanje opreme

Član 31

Za higijensko održavanje opreme u objektu mora da postoji jedna ili više prostorija odgovarajuće veličine, na pogodnom mestu.

Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju da budu izvedene u skladu sa uslovima iz čl. 15. i 16, člana 19. stav 2. i čl. 29. i 30. ovog pravilnika.

U prostorijama za higijensko održavanje opreme treba da postoje dovodi hladne vode i tople vode temperature najmanje 82°C i kružni termometar ugrađen na izlaznom delu cevi za toplu vodu.

Ako se u objektu koriste automatski uređaji za higijensko održavanje opreme oni moraju imati dovode tople vode temperature najmanje 82°C, kružni termometar ugrađen na izlaznom delu cevi za toplu vodu ili se može koristiti i druga oprema sa istim efektom.

Za držanje pribora i sredstava za održavanje higijene (ručni alat, sredstva za čišćenje, pranje i dezinfekciju i sl.) mora da postoji posebna prostorija koja se zaključava.

2) Prostorije za veterinarsku inspekciju

Član 32

Zavisno od veličine i namene, objekat mora da ima najmanje jednu radnu prostoriju odgovarajuće veličine za potrebe veterinarske inspekcije.

Prostorija za potrebe veterinarske inspekcije mora da ima potreban nameštaj i opremu.

U okviru ovih prostorija moraju da postoje odvojeni delovi za garderobu i sanitarne prostorije.

3) Prostorije za potrebe radnika

Član 33

U objektima moraju da postoje prostorije za presvlačenje radnika (garderobe) i sanitarne prostorije (kupatila i toaleti) odvojene za muškarce i žene.

Ako su prostorije iz stava 1. ovog člana u različitim zgradama objekta, one moraju biti hodnikom povezane sa proizvodnim prostorijama.

U okviru garderoba moraju biti uređene prostorije ili prostor za prijem prljave i izdavanje čiste zaštitne odeće.

Garderobe i sanitarne prostorije u čistom delu objekta moraju da budu odvojene od garderoba i sanitarnih prostorija u nečistom delu objekta.

Garderobe i sanitarne prostorije moraju imati prirodnu ili veštačku ventilaciju.

U garderobama se za svakog zaposlenog radnika obezbeđuje poseban ormar za civilno odelo i obuću kao i ormar za radnu odeću i obuću, u kome se može ostavljati i ručni alat. Ormar je izrađen od materijala koji se lako higijenski održava i postavljen na postolje sa krovnom površinom nagnutom napred pod uglom od najmanje 25°. U garderobi se moraju obezbediti i sedišta koja su izrađena od materijala koji se lako higijenski održava.

U garderobama može da postoji i posebno predviđeno mesto za ostavljanje radne obuće, koje je odgovarajuće opremljeno (držači), kao i poseban prostor (kasete) za ručni alat i držači za kecelje.

Ako se dnevno vrši zamena radne odeće nije potrebno da postoji poseban ormar za radnu odeću, a radna obuća, kecelje i alat se ostavljaju na za to predviđenom mestu.

U sklopu garderoba moraju se nalaziti sanitarne prostorije za održavanje lične higijene radnika (kupatila i toaleti).

U kupatilu na svakih 15 zaposlenih radnika u smeni obezbeđuje se jedna oprema za pranje ruku u skladu sa članom 27. stav 2. ovog pravilnika i jedna tuš-kabina.

Tuš-kabina mora da ispunjava sledeće uslove:

1) zidovi tuš-kabine mora da su obloženi vodootpornim materijalom bele ili svetle boje, a ako su montažni – moraju biti izrađeni od nerđajućeg materijala glatkih i ravnih površina;

2) tuš-kabina mora da ima toplu i hladnu vodu, držač za tečni sapun i tečni sapun;

3) pri ulazu u tuš-kabinu mora se postaviti držač peškira i držač rublja.

Toaleti (klozeti), odvojeni za muškarce i žene, moraju biti građevinski odvojeni od garderoba i kupatila.

U objektima u kojima su garderobe udaljene od proizvodnih prostorija moraju da postoje toaleti u neposrednoj blizini tih prostorija, odvojeni od njih hodnikom ili drugom prostorijom i pretprostorom (tampon-prostorijom).

Vrata između pretprostora toaleta i prostorije sa kabinama, kao i vrata na kabinama za klozetske šolje treba da se otvaraju u oba pravca (leptir-vrata). Vrata na kabinama za klozetske šolje moraju biti podignuta od podne površine i izrađena od materijala koji se lako pere i dezinfikuje.

U pretprostoru toaleta mora da se postavi potreban broj opreme za pranje ruku, u skladu sa članom 27. stav 2. ovog pravilnika. Vrata na ulazu u pretprostor toaleta moraju da imaju uređaj za automatsko zatvaranje.

Na svakih 20 zaposlenih u smeni mora da se obezbedi jedan toalet.

Ispiranje klozetskih šolja vodom vrši se na nožni pogon. Klozetske šolje u muškim toaletima, do jedne trećine od ukupno predviđenog broja šolja, mogu se zameniti pisoarima, koji treba da se postave u određenom delu toaleta.

Za pušenje i odmor radnika za vreme radnog vremena mora se obezbediti najmanje jedna prostorija sa odgovarajućom ventilacijom.

Za ishranu zaposlenog osoblja u objektima mora da postoji odgovarajuće opremljena prostorija.

Zabranjeno je unošenje hrane i pića u proizvodne prostorije ili garderobe.

III Higijena zaposlenog osoblja

Član 34

Pri radu u objektima iz člana 1. ovog pravilnika, zaposleno osoblje koje radi u proizvodnim prostorijama i dolazi u neposredni dodir sa sirovinama i proizvodima obavezno je da koristi radnu odeću i obuću – bele boje a kada je to potrebno i zaštitnu odeću i obuću, da održava ručni alat na higijenski način i da se pridržava uslova o veterinarsko-sanitarnom redu.

Radnici moraju da nose zaštitne mrežice.

Radnici koji rade sa otpacima životinjskog porekla i na tehničkom održavanju prostorija, uređaja i opreme moraju da imaju radnu odeću u boji.

Radnici koji rade u prostorijama sa temperaturom ispod 0°C nose bela radna odela preko zaštitnog odela.

Radnu odeću radnik menja svakodnevno, a ako to priroda posla zahteva i češće.

Za higijensko održavanje radne odeće mora se obezbediti pranje i sušenje, korišćenjem sopstvenih perionica ili korišćenjem usluga drugih perionica.

Ručni alat i druga ručna oprema (drške satara, noževa, oštrača, kuka, korice za držanje noževa, lanac za držanje korica i sl.) mora biti izrađen od nerđajućeg metala ili plastike.

Ručni alat i druga ručna oprema se u toku rada mora održavati u higijenski ispravnom stanju. Zavisno od prirode posla, a obavezno posle svakog prljanja, ručni alat se mora sanitirati vodom temperature najmanje 82°C. Posle završetka rada samo očišćen i opran ručni alat i druga ručna oprema, ostavlja se na za to određeno mesto.

Radnici zaposleni u neposrednoj proizvodnji moraju biti podšišani i obrijani i moraju imati urednu kosu. Nokti na prstima ruku moraju uvek biti čisti i uredno podrezani.

U proizvodnim prostorijama zabranjeno je pri radu nošenje ručnih satova i nakita, kao i upotreba kozmetičkih sredstava.

Pre ulaska u toalet moraju da se ostave na za to određeno mesto ručni alat i deo zaštitne odeće (kecelja i mantil).

Radnici zaposleni u proizvodnji moraju biti zdravi i ne smeju da budu prenosioci i izlučivači uzročnika bolesti ili kontaminenata na hranu životinjskog porekla.

Ozlede na rukama moraju da se zaštite gumenim rukavicama ili naprstkom.

Sanitarne knjižice zaposlenog osoblja moraju biti na raspolaganju veterinarskom inspektoru.

IV Objekti za rasecanje mesa papkara, kopitara, živine, lagomorfa i farmske divljači

Član 35

Objekat za rasecanje mesa papkara, kopitara, živine, kunića i drugih vrsta mesa koje se raseca, u zavisnosti od načina rada i vrste proizvodnje, mora da ima prostorije za:

1) prijem i otpremanje mesa;

2) hlađenje i smrzavanje mesa;

3) skidanje ambalažnog materijala za zbirno pakovanje i odmrzavanje;

4) rasecanje i obradu mesa;

5) proizvodnju usitnjenog mesa (mlevenje, seckanje) i mehanički separisanog mesa (MSM);

6) proizvodnju poluproizvoda od mesa (usitnjeno meso pripremljeno za oblikovanje, usitnjeno oblikovano meso);

7) pakovanje mesa;

8) laboratoriju;

9) higijensko održavanje opreme;

10) veterinarsku inspekciju;

11) otpatke životinjskog porekla i konfiskat;

12) garderobe i sanitarne prostorije;

13) odmor i ishranu radnika;

14) skladištenje materijala za pakovanje;

15) pripremu (formiranje) kartona;

16) čišćenje i dezinfekciju prevoznih sredstava.

Ako je prostorija za rasecanje i obradu mesa u sastavu industrijskog objekta za klanje životinja, odnosno industrijskog objekta za klanje i preradu mesa ne mora da ima posebne prostorije navedene u stavu 1. tač. 10), 11), 12), 13) i 16) ovog člana, a ako je u sastavu zanatskog objekta za klanje životinja umesto prostorije iz stava 1. tačka 11) ovog člana može da ima kontejnere.

Ako se u objektu proizvodi mast, loj, odnosno proizvodi od masti prostorije u okviru objekta moraju da ispunjavaju i uslove iz člana 66. st. 3, 4, 5. i 6. i čl. 67, 68. i 69. ovog pravilnika.

U objektu iz stava 1. ovog člana, neupakovano meso mora biti skladišteno i transportovano odvojeno od upakovanog mesa.

U objektu iz stava 1. ovog člana, rad sa mesom različitih vrsta mora biti organizovan tako da se kontaminacija spreči ili svede na najmanju moguću meru, obezbeđivanjem kontinuiranog toka operacija ili odvajanjem različitih proizvodnih partija tako da se one obavljaju u različito vreme ili u posebnim prostorijama.

1. Prostorije za prijem i otpremanje mesa

Član 36

Objekat u kome se vrši rasecanje ili obrada mesa mora da ima odvojene prostorije za prijem i otpremanje neupakovanog mesa (trupova, polutki ili četvrti) i upakovanog mesa osim ako se prijem i otprema ne obavljaju u različito vreme.

Prostorija za prijem ili otpremanje mesa mora da ima: istovarno-utovarnu rampu sa vazdušnom zavesom odnosno drugu vrstu zaštite (vrata, gumeni ili plastični štitnici i sl.) protiv ulaska insekata i glodara i sprečavanja uticaja spoljne sredine, kao i u neposrednoj blizini opremu za pranje ruku, a ako je to potrebno uređaj za sanitaciju.

Za istovar i utovar neupakovanog mesa mora da se obezbedi kolosek za transport.

Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju da budu funkcionalno povezane sa ostalim proizvodnim prostorijama i bez ukrštanja puteva neupakovanog i upakovanog mesa, osim ako se prijem i otprema ne obavljaju u različito vreme.

Meso pri prijemu i otpremi mora da bude ohlađeno i da ima temperaturu, i to:

1) organi do +3°C;

2) meso papkara, kopitara i krupne divljači odnosno gajene divljači do +7°C;

3) meso živine, logomorfa i sitne divljači do +4°C.

Ako se meso prima ili otprema smrznuto u unutrašnjosti mesa se mora postići temperatura od -12°C do -18°C ili niža.

2. Prostorije za hlađenje i smrzavanje mesa

Član 37

Broj i kapacitet prostorija za hlađenje i smrzavanje mesa mora da bude takav da obezbedi hlađenje, smrzavanje i skladištenje neupakovanog i upakovanog mesa.

Neupakovano meso mora da se hladi, smrzava i skladišti odvojeno od upakovanog mesa, osim ako se hlađenje, smrzavanje ili skladištenje ne obavljaju u različito vreme.

Meso namenjeno smrzavanju mora da bude smrznuto bez nepotrebnog odlaganja, uzimajući u obzir i period stabilizacije pre smrzavanja.

Tokom hlađenja i skladištenja mora da se održava temperatura mesa u skladu sa članom 36. st. 5. i 6. ovog pravilnika.

Ako se meso smrzava i smrznuto skladišti u unutrašnjosti mesa mora se postići temperatura od -18°C ili niža.

Član 38

Prostorije za hlađenje i smrzavanje pored termoelementa daljinskog termometra, moraju na pogodnom mestu imati postavljene kontrolne termometre.

U pogledu materijala i načina postavljanja, koloseci i nosači koloseka u prostorijama za hlađenje i smrzavanje moraju ispunjavati uslove propisane u članu 18. ovog pravilnika.

Ispod opreme za hlađenje moraju biti postavljene posude za odvod vode, izrađene od nepropustljivog i nerđajućeg materijala, koje su preko vodenog zatvarača (sifona) neposredno spojene sa podnom kanalizacijom.

Član 39

Prostorije za hlađenje trupova i polutki, moraju biti u blizini prostorija za prijem mesa sa kojima su povezane zatvorenim hodnicima.

Član 40

Smrznuto meso i proizvodi od mesa skladište se u prostoriji za skladištenje na podmetače ili palete koji su postavljeni dovoljno udaljeno od zida tako da proizvod ne dodiruje zidne površine.

Član 41

Na spoljnim zidovima prostorija za hlađenje i smrzavanje moraju da postoje termografi.

Termografi iz stava 1. ovog člana nisu potrebni ako postoji centralno praćenje i registrovanje temperatura tih prostorija pomoću kontinualnih termopisača.

3. Prostorije za skidanje ambalažnog materijala za zbirno pakovanje i odmrzavanje

Član 42

Prostorije za skidanje ambalažnog materijala za zbirno pakovanje i odmrzavanje moraju po kapacitetu i opremi biti takve da se u njima mogu obavljati operacije uklanjanja ambalažnog materijala i odmrzavanje sirovina.

U prostoriji za odmrzavanje ne može da se drži sirovina u kartonskoj ambalaži.

Ako se skidanje ambalažnog materijala za zbirno pakovanje može obavljati u drugom prostoru tako da ne postoji opasnost od kontaminacije, nije potrebna posebna prostorija za skidanje ambalažnog materijala za zbirno pakovanje.

4. Prostorije za rasecanje i obradu mesa

Član 43

Prostorije za rasecanje i obradu mesa moraju, po veličini i opremi odgovarati vrsti i načinu proizvodnje i kapacitetu rada.

Meso za rasecanje treba da se doprema u radne prostorije postupno i po potrebi.

Za kontrolu temperature vazduha u prostoriji za rasecanje, na vidnom mestu, mora da bude postavljen najmanje jedan termometar za praćenje temperature i termograf ili druga vrsta opreme za stalno lokalno registrovanje temperature.

Ako postoji centralno stalno registrovanje temperature prostorija, termografi nisu potrebni.

Uređaji za hlađenje ne smeju biti postavljeni iznad radnih površina.

Za pranje ruku i sanitaciju ručnog alata mora postojati dovoljan broj opreme za pranje ruku i uređaja za sanitaciju.

Temperatura vazduha u radnim prostorijama mora da bude do +12 °C.

Pri rasecanju, odkoštavanju i obradi (npr. rezanje, sečenje na kocke i dr.), kao i umotavanja i pakovanja, mora da se održava temperatura, i to:

1) organa do +3°C;

2) mesa papkara, kopitara i krupne divljači, odnosno gajene divljači do +7°C;

3) mesa živine, lagomorfa i sitne divljači do +4°C.

Ako je prostorija za rasecanje i obradu mesa u sastavu objekta za klanje životinja, meso može da se odkoštava i raseca pre postizanja temperature iz stava 8. ovog člana, ako je to potrebno radi tehnološkog procesa. U tom slučaju meso mora da se transportuje u prostoriju za rasecanje odmah posle klanja, a posle rasecanja, ako se pakuje mora da se ohladi do temperature iz stava 8. ovog člana.

Ako je po veličini i kapacitetu proizvodnje i načinu rada prostorija za rasecanje mesa takva da se sprečava kontaminacija mesa, usitnjenog mesa i poluproizvoda od mesa, u njoj mogu da se obavljaju operacije usitnjavanja mesa i prethodnog pakovanja (npr. umotavanje, stavljanje u kese). U tom slučaju prostorija za rasecanje mesa treba da bude građevinski odvojena, a tehnološki povezana sa prostorijom za pripremu (formiranje) kartona.

5. Prostorije za proizvodnju usitnjenog mesa i mehanički separisanog mesa (MSM)

Član 44

Prostorija za proizvodnju usitnjenog mesa i mehanički separisanog mesa (MSM), mora po kapacitetu i opremi da bude takva da se u njoj mogu obavljati operacije usitnjavanja i mora ispunjavati uslove iz člana 43. ovog pravilnika.

Usitnjeno meso i mehaniči separisano meso (MSM), odmah posle umotavanja ili pakovanja mora da se ohladi do postizanja unutrašnje temperature do +2°C ili da se smrzava do -18°C.

Meso usitnjeno i mehaniči separisano meso (MSM), može da se skladišti najduže tri meseca.

Temperatura smrznutog usitnjenog i mehaniči separisanog mesa (MSM), iz stava 2. ovog člana mora da se održava i tokom transporta.

6. Prostorije za proizvodnju poluproizvoda od mesa

Član 45

Prostorije za proizvodnju poluproizvoda od mesa moraju po veličini i opremi odgovarati vrsti i načinu proizvodnje i kapacitetu rada.

Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju ispunjavati uslove iz člana 43. ovog pravilnika.

Poluproizvodi od mesa odmah nakon umotavanja ili pakovanja moraju da se ohlade do postizanja unutrašnje temperature do +4°C ili da se smrzava do -18°C i ove temperature se moraju održavati tokom skladištenja i transporta.

Ako se u prostoriji iz stava 1. ovog člana obavljaju operacije prethodnog pakovanja prostorija mora da bude građevinski odvojena, a tehnološki povezana sa prostorijom za pripremu (formiranje) kartona.

7. Prostorije za pakovanje mesa

Član 46

Prostorija za pakovanje mesa mora, po veličini i opremi, odgovarati vrsti i načinu, kao i kapacitetu proizvodnje. Ta prostorija mora biti građevinski odvojena od prostorije za rasecanje i prostorije za prijem i pripremu (formiranje) kartona.

Temperatura vazduha u prostoriji za pakovanje mesa mora da bude do +12°C. U prostoriji za pakovanje mora postojati oprema za pranje ruku, i uređaj za sanitaciju.

8. Prostorije za laboratoriju

Član 47

U prostorijama za laboratoriju moraju da se obezbede uređaji i oprema za kontrolu higijenskih uslova rada, higijenske ispravnosti sirovina i gotovih proizvoda i opremu za kontrolu rezidualnog hlora u vodi.

Ako objekat ima zaključen ugovor sa akreditovanom laboratorijom za ispitivanje higijenskih uslova rada, higijenske ispravnosti sirovina i gotovih proizvoda, ne mora da ima posebnu prostoriju za laboratoriju.

9. Prostorija za higijensko održavanje opreme

Član 48

Po veličini i opremi prostorije za higijensko održavanje opreme moraju da budu izvedene u skladu sa članom 31. ovog pravilnika.

U prostoriji iz stava 1. ovog člana se obavlja i higijensko održavanje povratne ambalaže.

10. Prostorije za otpatke životinjskog porekla i konfiskat

Član 49

Prostorija za otpatke životinjskog porekla i konfiskat mora da bude odvojena od proizvodnih prostorija i locirana tako da prilikom transporta ne dođe do ukrštanja puteva za jestive proizvode i puteva za otpatke životinjskog porekla ili se transport može obaviti na kraju rada.

Prostorija za otpatke životinjskog porekla se mora zaključavati i mora da bude zaštićena od ulaska insekata i glodara.

Temperatura vazduha u prostoriji iz stava 1. ovog člana mora da bude do +4°C.

Transport otpadaka životinjskog porekla do prostorije za otpatke životinjskog porekla i konfiskat može da se obavlja kanalima sa gravitacionim padom, pneumatskim cevovodima ili nepropustljivim posudama.

Prostorija za otpatke životinjskog porekla mora da ima posude za prijem i prenošenje, opremu za pranje ruku, priključak za toplu vodu i sredstva za dekarakterizaciju kategorije 1 otpadaka životinjskog porekla (karbolna kiselina, metilensko plavilo i sl.).

11. Prostorije za veterinarsku inspekciju

Član 50

Prostorije za veterinarsku inspekciju moraju biti u skladu sa članom 32. ovog pravilnika.

12. Garderobe i sanitarne prostorije

Član 51

Garderobe i sanitarne prostorije moraju da budu u skladu sa članom 33. ovog pravilnika.

13. Prostorije za odmor i ishranu radnika

Član 52

Prostorije za odmor i ishranu radnika moraju biti u skladu sa članom 33. st. 18. i 19. ovog pravilnika.

14. Prostorije za skladištenje materijala za pakovanje

Član 53

Prostorije za skladištenje materijala za pakovanje moraju da budu suve i da imaju dobru ventilaciju.

Materijal za pakovanje skladišti se na police ili podmetače, odnosno na palete tako da je razmak od površine poda toliki da ne dolazi do kontaminacije materijala. Podmetači, police ili palete treba da budu udaljeni od zidova toliko da se omogući nesmetan prolaz i čišćenje. Između redova složenog materijala za pakovanje mora da postoji dovoljno širok manipulativni prostor.

Materijal za pakovanje mesa skladišti se u posebnu prostoriju.

U prostoriji za skladištenje materijala za pakovanje mora da se sprečava pojava glodara i drugih vrsta štetočina.

15. Prostorija za pripremu u formiranje kartona

Član 54

Prostorija za pripremu u formiranje kartona mora da bude u skladu sa članom 16. ovog pravilnika.

16. Prostorija za čišćenje i dezinfekciju prevoznih sredstava

Član 55

Prostorija za čišćenje i dezinfekciju prevoznih sredstava mora da bude u skladu sa članom 7. ovog pravilnika.

V Objekti za preradu mesa

Član 56

Objekat za preradu mesa zavisno od načina rada i vrste proizvodnje, mora da ima prostorije za:

1) prijem mesa;

2) hlađenje i smrzavanje mesa;

3) skidanje ambalažnog materijala za zbirno pakovanje i odmrzavanje;

4) rasecanje i obradu mesa za potrebe prerade;

5) laboratoriju;

6) higijensko održavanje opreme;

7) veterinarsku inspekciju;

8) otpatke životinjskog porekla i konfiskat;

9) garderoba i sanitarne prostorije;

10) odmor i ishranu radnika;

11) pripremu (formiranje kartona);

12) skladištenje materijala za pakovanje;

13) čišćenje, pranje i dezinfekciju prevoznih sredstava.

Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju da ispunjavaju uslove iz člana 7. člana 16. čl. 31. do 33, čl. 36. do 43, čl. 47. do 49, i čl. 53. do 55. ovog pravilnika.

Pored prostorija iz stava 1. ovog člana objekat za preradu mesa mora da ima i prostorije za:

1) prethodnu pripremu, obradu i sortiranje sirovina životinjskog i neživotinjskog porekla;

2) soljenje i salamurenje;

3) proizvodnju kobasica, dimljenih i suvomesnatih proizvoda i slanine;

4) proizvodnju proizvoda u hermetički zatvorenim posudama (konzervi i jela od mesa);

5) skladištenje i otpremanje gotovih proizvoda;

6) skladištenje začina, aditiva i dodataka.

Ako je prostorija za preradu mesa u sastavu objekta za klanje životinja ne mora da ima posebne prostorije iz stava 1. tač. 1), 2), 7) i 13) ovog člana, a ako je u sastavu zanatskog objekta za klanje životinja umesto prostorije za otpatke životinjskog porekla i konfiskata može da ima kontejnere.

Ako je prostorija za preradu mesa u sastavu objekta za resecanje mesa ne mora da ima prostorije iz stava 1. tač. 1), 2), 3), 5), 8), 12) i 13) ovog člana.

Ako se u objektu proizvodi mast, loj, odnosno proizvodi od masti prostorije u objektu moraju da ispunjavaju uslove u skladu sa članom 66. st. 3, 4, 5. i 6. čl. 67, 68. i 69. ovog pravilnika.

U objektu iz stava 1. ovog člana, rad mora da bude organizovan tako da se kontaminacija spreči ili svede na najmanju moguću meru, obezbeđivanjem kontinuiranog toka operacija.

Sirovine, aditivi, začini i gotovi proizvodi ne smeju dolaziti u kontakt sa podom i sa njima se mora postupati na takav način da se spreči kontaminacija i opasnost od kontaminacije.

Gotovi proizvodi ne smeju dolaziti u kontakt sa sirovinama.

Izuzetno ako je prostorija za rasecanje i obradu mesa dovoljne veličine u zavisnosti od vrste proizvodnje i kapaciteta može da ima odvojene delove za rasecanje i obradu mesa, smeštaj posuda za soljenje, odnosno salamurenje, mašinsku obradu odnosno pripremu nadeva, punjenje omotača i drugu obradu.

1) Prostorije za prethodnu pripremu, obradu i sortiranje sirovina životinjskog i neživotinjskog porekla

Član 57

Prostorije za prethodnu pripremu, obradu i sortiranje sirovina životinjskog i neživotinjskog porekla moraju biti građevinski odvojene od prostorija u kojima se obrađuje ili prerađuje meso.

Prostorije iz stava 1. ovog člana nisu potrebne ako se dopremljena sirovina životinjskog odnosno neživotinjskog porekla ugrađuje u proizvode bez prethodne pripreme, obrade ili sortiranja.

2) Prostorije za soljenje i salamurenje

Član 58

Prostorije za soljenje i salamurenje, moraju da budu građevinski odvojene od ostalih proizvodnih prostorija, ali funkcionalno povezane prema tehnološkom procesu proizvodnje.

U prostoriji iz stava 1. ovog člana može da se obavlja i priprema salamure i ubrizgavanje ukoliko je tako uređena i opremljena.

U prostoriji za soljenje i salamurenje temperatura vazduha mora da bude do +12 °C.

3) Prostorije za proizvodnju kobasica, dimljenih i suvomesnatih proizvoda i slanine

Član 59

U zavisnosti od vrste i kapaciteta proizvodnje kobasica, dimljenih i suvomesnatih proizvoda i slanine mora da postoje posebne prostorije. Opremljenost i veličina ovih prostorija zavise od vrste proizvodnje tako da se obezbedi kontinuiran tok tehnoloških postupaka i bezbednost sirovina i proizvoda.

Ako se proizvodnja iz stava 1. ovog člana obavlja na jedinstvenoj kontinualnoj liniji proizvodnje, ona može da se obavlja u istoj prostoriji, koja po opremljenosti i veličini mora da osigura bezbednost sirovina i proizvoda.

Operacija obrade sirovina koju prati stvaranje velike količine toplote, a ne čine deo jedinstvene kontinualne linije proizvodnje, mora da se obavlja u posebnoj prostoriji.

U zavisnosti od vrste proizvoda iz stava 1. ovog člana i kombinacije primenjenih tehnoloških postupaka toplotna obrada, dimljenje, sušenje, odnosno zrenje moraju da se obavljaju u posebnim prostorijama koje su građevinski odvojene od ostalih proizvodnih prostorija ili u prostorijama sa odgovarajućom opremom.

Za hlađenje neposredno posle toplotne obrade mora postojati posebna prostorija ili prostor u skladu sa kapacitetom proizvodnje.

Uređaji za toplotnu obradu moraju imati instrumente za praćenje i registrovanje temperature.

Za proizvodnju fermentisanih kobasica mora da postoji posebna prostorija za pripremanje, obradu i punjenje sirovine, kao i posebne prostorije za dimljenje i zrenje ili prostorije sa odgovarajućom opremom.

4) Proizvodi u hermetički zatvorenim posudama (konzerve i jela od mesa)

Član 60

U zavisnosti od vrste i kapaciteta za proizvodnju proizvoda u hermetički zatvorenim posudama mora da postoje posebne prostorije za punjenje i zatvaranje konzervi i jela od mesa.

Oprema i veličina ovih prostorija mora da bude takva da obezbedi kontinuirani tok tehnoloških postupaka, bezbednost sirovina i proizvoda.

Ako se proizvodnja iz stava 1. ovog člana obavlja na jedinstvenoj kontinualnoj liniji proizvodnje, može se obavljati u jednoj prostoriji.

Ako se proizvodnja različitih vrsta proizvoda u hermetički zatvorenim posudama obavlja istovremeno u jednoj prostoriji, operacija obrade sirovina koju prati stvaranje velike količine toplote, a ne čini deo jedinstvene kontinualne linije proizvodnje, mora da se obavlja u posebnoj prostoriji.

U zavisnosti od veličine prostorije za punjenje i zatvaranje u njoj može da se obavlja i kontrola hermetičnosti zatvaranja konzervi i kontrola težine.

U prostoriji za punjenje i zatvaranje polutrajnih konzervi temperatura vazduha ne sme da bude viša od +12 °C.

Član 61

Ako se dopremanje praznih limenki ili druge neposredne ambalaže u prostoriju za punjenje i zatvaranje obavlja putem konvejerskog sistema, ne sme da dolazi do njihove kontaminacije.

Limenke pre punjenja moraju da se peru ili čiste.

Uređaji koji se koriste za pranje ili čišćenje moraju da imaju postavljene merne i kontrolne instrumente.

Ako se koristi vazduh pod pritiskom za mehaničko čišćenje limenki prethodno mora da prolazi kroz odgovarajuće filtere.

Član 62

Prostorije za toplotnu obradu konzervi i jela od mesa moraju da budu građevinski odvojene od ostalih proizvodnih prostorija.

Uređaji za toplotnu obradu moraju da imaju dvostruke merne instrumente. Ako se toplotna obrada izvodi u zatvorenom uređaju, mora da postoji mogućnost vizuelne kontrole nivoa vode (prelivna cev, nivokazno staklo) i zvučni ili vizuelni alarmni uređaj.

Sušenje i hlađenje proizvoda u hermetički zatvorenim posudama obavlja se u posebnoj prostoriji, odnosno prostoru ili mora da ima uređaj za hlađenje.

Posle toplotne obrade proizvoda u hermetički zatvorenim posudama se u toku transporta i hlađenja, posude se ne smeju dodirivati rukama.

Član 63

U objektu u kome se proizvode proizvodi u hermetički zatvorenim posudama mora da postoji prostorija za termostatiranje proizvoda u hermetički zatvorenim posudama ili prostor sa uređajem za termostatiranje (termostat) koji se zaključava. Dimenzije te prostorije ili termostata moraju da budu takve da mogu da prime najmanje 1% termički obrađenih proizvoda u hermetički zatvorenim posudama proizvedenih tokom 10 dana.

Osetljivost uređaja koji održava temperaturu u prostoriji, odnosno termostatu na +37 °C, odnosno +55 °C, ne sme biti veća od ± 0,5 °C.

Tokom celog procesa termostatiranja mora da se obezbedi kontinualno praćenje i registrovanje temperature.

Postolja sa perforiranim policama, na koja se stavljaju uzorci proizvodnih partija proizvoda u hermetički zatvorenim posudama, moraju da budu od nerđajućeg materijala.

5) Prostorije za skladištenje i otpremanje gotovih proizvoda

Član 64

U objektu moraju da postoje prostorije za skladištenje i zbirno pakovanje i otpremanje gotovih proizvoda, koje po veličini odgovaraju kapacitetu proizvodnje i higijenskim uslovima.

U zavisnosti od vrste proizvoda skladištenje, zbirno pakovanje i otpremanje proizvoda se obavlja na odgovarajućim temperaturama u skladu sa posebnim propisima.

U prostorijama za skladištenje zavisno od veličine mora da bude postavljen dovoljan broj termometara.

Operacije pakovanja i etiketiranja proizvoda mogu da se obavljaju u za to izdvojenom prostoru prostorije za skladištenje.

Na izdvojenom prostoru na kome se vrši etiketiranje i pakovanje gotovih proizvoda mora da bude postavljena oprema za pranje ruku.

Za skladištenje neupakovanih i upakovanih proizvoda mora da postoje posebne prostorije.

6) Prostorije za skladištenje začina, aditiva i dodataka

Član 65

U objektu mora da postoji prostorija odgovarajuće veličine. za skladištenje i pripremanje začina, dodataka i aditiva.

Restriktivni dodaci i aditivi (npr. natrijumnitrit, natrijumnitrat, i dr.) skladište se u zatvorene posude od nerđajućeg materijala, odnosno ograđene prostore koji moraju da se zaključavaju i nalaze se pod kontrolom veterinarske inspekcije.

U prostoriji za začine i aditive mora da postoji oprema za pranje ruku.

VI Objekti za sakupljanje i proizvodnju masti, loja i proizvoda od masti

Član 66

Objekti za sakupljanje, odnosno preradu masnog tkiva, loja i proizvodnju proizvoda od masti, zavisno od načina rada i vrste proizvodnje, mora da ima prostorije za:

1) prijem i otpremu;

2) smrzavanje;

3) skidanje ambalažnog materijala za zbirno pakovanje i odmrzavanje;

4) pripremu masnog tkiva;

5) higijensko održavanje opreme;

6) veterinarsku inspekciju;

7) otpatke životinjskog porekla i konfiskat;

8) garderobe i sanitarne prostorije;

9) odmor i ishranu radnika;

10) pripremu (formiranje) kartona;

11) skladištenje začina i aditiva;

12) skladištenje materijala za pakovanje;

13) čišćenje, pranje i dezinfekciju prevoznih sredstava.

Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju da ispunjavaju uslove iz čl. 31. do 33, čl. 36. do. 43, čl. 47. do 49. i čl. 53. do 55. ovog pravilnika.

Objekat iz stava 1. ovog člana mora da ima i sledeće prostorije za:

1) hlađenje

2) preradu odnosno proizvodnju;

3) skladištenje gotovih proizvoda.

Ako je objekat za sakupljanje, odnosno preradu masnog tkiva, loja i proizvodnju proizvoda od masti u sastavu objekta koji ima prostorije navedene u st. 1. i 2 ovog člana, iste prostorije može da koristi i za sakupljanje, odnosno preradu masnog tkiva, loja i proizvodnju proizvoda.

Sirovine iz drugih objekata moraju da budu transportovane, i skladištene do topljenja, u higijenskim uslovima. Temperatura sirovine ne sme da bude veća od +7°C. Ako se sirovine tope u roku od 12 sati od obrade one mogu da budu skladištene i transportovane bez aktivnog hlađenja.

Ako se iz objekta mast i loj otprema samo u cisternama nije potrebna posebna prostorija za otpremu masti.

1) Prostorija za hlađenje

Član 67

Objekti za sakupljanje sirovina moraju da imaju skladište sirovina u kojem je temperatura vazduha prostorije do +7 °C.

Ako je po veličini, kapacitetu proizvodnje, kao i načinu rada prostorija za hlađenje masti, odnosno loja, takva da sprečava kontaminaciju, nije potrebna posebna prostorija za pakovanje, već pakovanje može da se obavlja u za to izdvojenom prostoru.

2) Prostorija za preradu, odnosno proizvodnju masti, loja i proizvoda od masti

Član 68

Prostorija za preradu, odnosno proizvodnju masti, loja i proizvoda od masti mora po veličini i opremi, odgovarati vrsti, načinu i kapacitetu proizvodnje.

Topljenje i prihvatanje masnog tkiva obavlja se u posebnoj prostoriji, u kojoj mora da postoji oprema za pranje ruku.

Bazeni koji se koriste za prihvatanje masti moraju da budu izrađeni od nerđajućeg materijala.

Pri topljenju je zabranjena upotreba rastvarača.

3) Prostorija za skladištenje gotovih proizvoda

Član 69

Prostorija za držanje, odnosno skladištenje pakovanja i zbirnih pakovanja gotovih proizvoda, mora po veličini da odgovaraju kapacitetu proizvodnje i higijenskim uslovima.

Ako je prostorija za skladištenje odgovarajuće veličine i ako je obezbeđena odgovarajuća dodatna ventilacija u njoj može da se obavlja i priprema (formiranje) katrona na posebnom prostoru.

Čvarci namenjeni za ishranu ljudi moraju da se skladište u skladu sa sledećim uslovima, ako se:

– čvarci dobijaju pri temperaturi do 70°C, moraju se skladištiti na temperaturi do +7°C najduže 24 časa ili na temperaturi do -18°C;

– čvarci dobijaju pri temperaturi višoj od 70°C i imaju sadržaj vlage 10% (m/m) ili više, moraju da se skladište na temperaturi do +7°C najduže 48 časova, ili na temperaturi do -18°C.

– čvarci dobijaju pri temperaturi višoj od 70°C i imaju sadržaj vlage manji od 10% (m/m) ne postoje posebni zahtevi za temperaturu skladištenja.

VII Objekti za skladištenje hrane životinjskog porekla

Član 70

Objekat za skladištenje hrane životinjskog porekla, zavisno od načina i vrste rada, mora da ima prostorije za:

1) prijem i otpremu;

2) hlađenje;

3) smrzavanje;

4) skladištenje;

5) otpatke životinjskog porekla;

6) garderobe i sanitarne prostorije;

7) čišćenje, pranje i dezinfekciju prevoznih sredstava.

Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju da ispunjavaju uslove iz člana 7, čl. 36. do 41, čl. 49. i 51. ovog pravilnika.

U objektu mora da se obezbedi prostorija ili prostor za potrebe veterinarske inspekcije.

Član 71

Skladištenje proizvoda se obavlja u zavisnosti od vrste proizvoda na odgovarajućim temperaturama u skladu sa posebnim propisom.

Član 72

Neupakovano meso, odnosno neupakovana hrana životinjskog porekla mora da se hladi, smrzava i skladišti odvojeno od upakovanog mesa odnosno upakovane hrane životinjskog porekla, osim ako se hlađenje, smrzavanje ili skladištenje ne obavlja u različito vreme.

VIII Objekti za prepakivanje hrane životinjskog porekla

Član 73

Objekat za prepakivanje hrane životinjskog porekla, zavisno od načina i vrste rada mora da ima prostorije za:

1) prijem i otpremu;

2) hlađenje;

3) smrzavanje;

4) skladištenje;

5) otpatke životinjskog porekla;

6) garderobe i sanitarne prostorije;

7) čišćenje, pranje i dezinfekciju prevoznih sredstava.

Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju da ispunjavaju uslove iz člana 7, čl. 36. do 41, čl. 49. i 51. ovog pravilnika.

U objektu mora da se obezbedi prostorija ili prostor za potrebe veterinarske inspekcije.

Objekat iz stava 1. ovog člana mora da ima i sledeće prostorije za:

1) prepakivanje;

2) skidanje ambalažnog materijala za zbirno pakovanje;

3) za pripremu (formiranje) kartona;

4) skladištenje materijala za pakovanje;

5) higijensko održavanje opreme.

Ako se u objektu obavljaju operacije prepakivanja, odnosno narezivanja, vakumiranja, odnosno ponovnog pakovanja i druge slične operacije mora da postoje posebne prostorije, koje su građevinski odvojene, a tehnološki povezane sa prostorijom za skidanje ambalažnog materijala za zbirno pakovanje i pripremu (formiranje) kartona.

Ako je objekat iz stava 1. ovog člana deo tržnog centra, koji prepakovane proizvode otprema iz tržnog centra u drugi objekat, mora da ispunjava opšte uslove propisane čl. 9, 11, 12, 13. čl. 15. do 20, članom 21. st. 1. i 2. i čl. 25. do 30. ovog pravilnika.

Pranje i sanitacija opreme mogu da se obavljaju i u delu objekta iz stava 2. ovog člana na kraju rada tako da ne dolazi do kontaminacije hrane životinjskog porekla.

IX Objekti za promet na veliko

Član 74

Objekti za promet na veliko u zavisnosti od načina i vrste rada moraju da imaju prostorije iz člana 70. ovog pravilnika.

Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju da ispunjavaju uslove iz člana 7, čl. 36. do 41, čl. 49. i 51. ovog pravilnika.

U objektu mora da se obezbedi prostorija ili prostor za potrebe veterinarske inspekcije.

Skladištenje proizvoda se obavlja u zavisnosti od vrste proizvoda na odgovarajućim temperaturama u skladu sa posebnim propisom.

Neupakovano meso, odnosno neupakovana hrana životinjskog porekla mora da se hladi, smrzava i skladišti odvojeno od upakovanog mesa odnosno upakovane hrane životinjskog porekla, osim ako se hlađenje, smrzavanje ili skladištenje ne obavlja u različito vreme.

Ako se u objektu za promet na veliko obavlja delatnost prepakivanja hrane životinjskog porekla objekat mora da ima i prostorije iz člana 73. stav 4. ovog pravilnika.

Ako se u objektu obavljaju operacije prepakivanja, odnosno narezivanja, vakumiranja, odnosno ponovnog pakovanja i druge slične operacije mora da postoje posebne prostorije, koje su građevinski odvojene, a tehnološki povezane sa prostorijom za skidanje ambalažnog materijala za zbirno pakovanje i pripremu (formiranje) kartona.

X Objekti za obradu i rasecanje mesa divljači

Član 75

Objekat za obradu i rasecanje mesa krupne i sitne divljači, zavisno od vrste odstreljene divljači i načina rada, pored prostorija iz člana 35. ovog pravilnika mora da ima i sledeće prostorije za:

1) prijem divljači i otpremanje mesa;

2) skidanje kože, odnosno perja;

3) obradu trupa i veterinarsko-sanitarni pregled;

4) zadržano meso i organe;

5) pregled mesa na Trichinellu spiralis.

Izuzetno od stava 1. ovog člana objekat može umesto prostorije za hlađenje imati uređaj za hlađenje koji odgovara kapacitetu rada.

Ako se skidanje kože, odnosno perja, obrada trupa i veterinarsko-sanitarni pregled obavljaju u različito vreme ne moraju da postoje posebne prostorije.

1) Prostorije za prijem divljači i otpremanje mesa

Član 76

Prijem odstreljene krupne ili sitne divljači u koži, sa ili bez pripadajućih unutrašnjih organa, ili sitne divljači sa perjem, mora da se obavlja u posebnoj prostoriji za prijem odstreljene divljači.

Prijem i otpremanje neupakovanog i upakovanog mesa divljači obavlja se u skladu sa članom 36. ovog pravilnika.

2) Prostorije za skidanje kože, odnosno perja

Član 77

Prostorija za skidanje kože, odnosno perja mora da bude izvedena u skladu sa uslovima iz čl. 16. do 30. ovog pravilnika.

3) Prostorija za obradu trupa i veterinarsko-sanitarni pregled

Član 78

Prostorija za obradu trupa i veterinarsko-sanitarni pregled u pogledu opreme mora da ispunjava uslove u skladu sa članom 43. ovog pravilnika.

4) Prostorija za zadržano meso i organe

Član 79

Vrata na prostoriji, prostoru ili uređaju za zadržano meso i organe moraju da su vidno obeležena oznakom crvene boje: “ZADRŽANO – VETERINARSKA INSPEKCIJA”, i moraju da se zaključavaju i nalaze pod kontrolom veterinarske inspekcije.

5) Prostorije za pregled mesa na Trichinellu spiralis

Član 80

Prostorija za pregled mesa na Trichinellu spiralis mora biti podeljena na prostor za:

1) prijem i pripremu uzoraka;

2) pregled uzoraka;

3) pranje i sanitaciju pribora i opreme.

Prostorija iz stava 1. ovog člana u zavisnosti od kapaciteta rada objekta i metode koja se koristi mora da imaju i odgovarajuću opremu.

Za sakupljanje ostataka uzoraka mesa mora da se obezbedi posebna posuda koja se zaključava i koja je obeležena oznakom: “konfiskat”.

Ako postoji dokaz da objekat koristi usluge za pregled mesa na Trichinellu spiralis ne mora da postoji prostorija za pregled mesa na Trichinellu spiralis.

XI Prelazne i završne odredbe

Član 81

Privredno društvo i preduzetnik koji se bavi proizvodnjom i prometom hrane životinjskog porekla mora da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog pravilnika u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Član 82

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da važe odredbe čl. 5. do 36. u delu koji se odnosi na: objekat za rasecanje i obradu mesa, objekat za preradu mesa i izradu proizvoda od mesa, objekat za hlađenje, smrzavanje i skladištenje proizvoda životinjskog porekla i objekat za obradu i rasecanje mesa divljači, člana 37. tač. 2), 3), 4) i 13), člana 38. u delu koji se odnosi na posebne uslove za industrijske objekte: za rasecanje mesa papkara, kopitara, pernate živine i kunića; obradu i rasecanje mesa divljači; preradu mesa papkara, kopitara, pernate živine i divljači i hlađenje, smrzavanje i skladištenje proizvoda životinjskog porekla, člana 59. stav 2. u delu koji se odnosi na rasecanje i obradu mesa i izradu proizvoda od mesa kopitara, čl. 118. do 148, člana 178. tač. 2), 3), 4) i 12), člana 179. u delu koji se odnosi na posebne uslove za zanatske objekte za: rasecanje i obradu mesa; obradu i rasecanje mesa divljači; preradu mesa i izradu proizvoda od mesa i hlađenje, smrzavanje i skladištenje proizvoda životinjskog porekla, čl. 193. do 198. i člana 215. Pravilnika o uslovima koje moraju da ispunjavaju objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog porekla (“Službeni list SFRJ”, broj 53/89).

Član 83

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”.

Pravilnik o lovačkim psima

Na osnovu člana 74. stav 3. Zakona o divljači i lovstvu („Službeni glasnik RS”, broj 18/10),

 Ministar  poljoprivrede,  trgovine,  šumarstva  i  vodoprivrede, donosi

P R A V I L N I K
O LOVAČKIM PSIMA

(Objavljeno u „Službenom glasniku RS”, broj 80/11 od 28. oktobra 2011. god.)

  I. UVODNE ODREDBE

Član 1.

    Ovim  pravilnikom  bliže se  propisuje način  obuke  i  korišćenja lovačkih pasa i izgled i sadržina identifikacionih kartica za lovačke pse.

Član 2.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:

1) lovački  psi  su  psi  svih  rasa  koji  se  prema  kriterijumima Kinološkog  saveza Republike  Srbije  –  članice  Međunarodne  kinološke federacije (Fédération Cynologique Internationale – F.C.I.) koriste u lovu i koji su na osnovu  standarda  ovih  organizacija  razvrstani u F.C.I.  grupe rasnih pasa,  i to:

(1) grupa III – terijeri,

(2) grupa IV – jazavičari,

(3) grupa VI – goniči, tragači po krvi i srodne rase,

(4) grupa VII – ptičari,

(5) grupa VIII – retriveri, cunjavci i psi za vodu;

2) obuka  lovačkih  pasa  je  dresura  (obučavanje)  i  ispit  za  korišćenje  u lovu  lovačkih pasa  koji se obučavaju na teritoriji  Republike  Srbije, u skladu sa ovim  pravilnikom i kriterijumima  F.C.I. i  Kinološkog  saveza Republike Srbije;

3) Kinološki savez  Republike Srbije  (u daljem tekstu: KSS)  je  udruženje  kinoloških  društava  sa  teritorije  Republike  Srbije,  odnosno  organizacija koja se, između  ostalog,  bavi  i  zaštitom, uzgojem,  unapređenjem  i  evidentiranjem  čistokrvnih  rasa  lovačkih  pasa,  organizovanjem  kinoloških  manifestacija  i  ispita  lovačkih  pasa,  kao  i  osposobljavanjem  kinoloških  kadrova svih profila (uzgajivači pasa, sudije, dreseri, vodiči pasa i drugo);

4) ograđeni teren za obuku  lovačkih pasa  je ograđeni  deo  lovišta  određen  lovnom  osnovom  za  gazdovanje  lovištem  na  kome  se  izvodi  obuka  lovačkih pasa, koji ne može biti manji od dva ni veći od pet hektara;

5) neograđeni/otvoreni  teren  za  obuku  lovačkih  pasa  je  deo  otvorenog  lovišta,  određen  lovnom  osnovom  za  gazdovanje  lovištem  i/ili  godišnjim planom gazdovanja lovištem, u kome se nalazi određena vrsta divljačiza čiji lov se   u periodu od 1. jula tekuće godine  do 15. maja naredne godine obučava odgovarajuća rasa lovačkih pasa, a koji ne može biti manji od 100 ha površine lovišta;

6) veštački rov za obuku pasa  jamara je  rov izgrađen na delu otvorenog/ograđenog lovišta koji  je lovnom osnovom  za gazdovanje lovištem određen za izvođenje obuke jamara (terijera i jazavičara)  za lov divljači pod zemljom, bez kontakta sa divljači;

7) rodovnik  (pedigre)  je  isprava  kojom  se  dokazuje  identitet lovačkog psa i vlasništvo nad njim;

8) knjižica  lovačkog  psa  je  isprava  koju  izdaje  KSS  svakom lovačkom psu i koja ga prati tokom  života  u svim aktivnostima  u kojima učestvuje, uključujući i obuku;

9) potvrda o upotrebljivosti u lovu (sertifikat) je isprava koju izdaje KSS  na osnovu  svakog uspešno  položenog ispita  lovačkog psa (ispit urođenih osobina, ispit u radu i/ili ispit u radu na krvnom tragu)  kojom se dokazuje da taj lovački pas može da se koristi u lovu;

10)  identifikaciona kartica lovačkog psa  je isprava koju na zahtev vlasnika lovačkog psa ili lica ovlašćenog od strane vlasnika lovačkog psa izdaje KSS na osnovu rodovnika i potvrde o upotrebljivosti u lovu;

11) kinološki sudija je lice koje ocenjuje  lovačkog  psa  na  ispitu za korišćenje u lovu;

12)  dreser je lice koje je osposobljeno da vrši obučavanje lovačkog psa za određene radnje u lovu.

II. NAČIN OBUKE LOVAČKIH PASA

 Član 3.

Obuka  lovačkog  psa  vrši  se  tako  da  se  pas  odgovarajuće  rase osposobi i usavrši za lov određene vrste divljači.

Član 4.

Dresura  lovačkog psa  vrši  se tako da lovački pas, osim urođenih refleksnih reakcija, postepeno stekne i uslovne reflekse na određene nadražaje i uticaje (zvučne i vizuelne komande), odnosno da lovački pas stekne naviku da na komandu koju mu izda dreser mehanički izvede određenu radnju.

Član 5.

Lovački pas dresira se do navršenih devet meseci života u sobnim (kućnim)  i/ili dvorišnim uslovima tako da nauči da izvršava  osnovne radnje: dolazak na poziv; vođenje na povodcu; vođenje bez povodca;  zvučne komande (glas ili zvižduk); vizuelne komande; navikavanje na pucanj; donošenje (aportiranje) i slično.   Lovački pas  dresira  se od navršenih  četiri  meseca života,  u zavisnosti od rase,  tako da se osposobi i  usavrši za  rad na zemlji (traženje, markiranje i mir na divljač, donošenje odstreljene divljači, traženje ranjene divljači i slično), rad u vodi i rad pod zemljom.

Član 6.

Dresura iz člana 5. stav 2. ovog pravilnika vrši se za:

         1.  grupni lov na divlje svinje  –  na ograđenom terenu za obuku lovačkih pasa;

         2.  lov na sitnu divljač i  krupne  zveri  –  na neograđenom/otvorenom terenu za obuku lovačkih pasa;

         3.  lov divljači pod zemljom – u veštačkom rovu za obuku pasa jamara;

         4.  pronalaženje ranjene divljači  –  na delu lovišta koji je određen lovnom  osnovom  za  gazdovanje  lovištem  i/ili  godišnjim  planom  gazdovanja lovištem.

Član 7.

Obuka lovačkog psa završava se polaganjem ispita za  korišćenje u lovu  lovačkog  psa  koji  može  biti  ispit  za  utvrđivanje  urođenih  osobina lovačkog psa i/ili radni ispit lovačkog psa (u daljem tekstu: radni ispit) koji se polažu pred kinološkim sudijom.

 Član 8.

Ispitom za utvrđivanje urođenih osobina proveravaju se nasledna svojstva, odnosno stepen radne sposobnosti na osnovu urođenih osobina lovačkog psa u zavisnosti od rase, a polaže ga lovački pas sa rodovnikom koji se dresira na način određen u članu 5.  ovog pravilnika i to u periodu od navršenih devet meseci do navršenih 24 meseca života.

 Ispit  za  utvrđivanje  urođenih  osobina  organizuje  se  na  delu otvorenog/ograđenog lovišta. Lovački pas u toku  dresure  iz člana  5. stav 2. ovog pravilnika  može da učestvuje u lovu  do  navršenih 24 meseca  života  bez položenog ispita za korišćenje u lovu.

 Član 9.

Radnim  ispitom  proveravaju  se  sposobnost,  obučenost  i upotrebljivost  lovačkog  psa  u  lovu,  a  polaže  se  u  zavisnosti  od  načina korišćenja  lovačkog psa iz odgovarajuće  F.C.I.  grupe  rasnih  lovačkih pasa  u lovu.

Radni  ispit  organizuje se na delu otvorenog/ograđenog lovišta  u kome je dozvoljeno korišćenje odgovarajuće rase lovačkih pasa.

Član 10.

Radni ispit  kojim se proverava  upotrebljivost  ptičara u lovu organizuje  se u  otvorenom lovištu  u kome,  osim sitne divljači,  može da se nalazi  i krupna divljač,  pri čemu  obučavani  ptičar  prilikom polaganja radnog ispita ne sme da uznemiri, a naročito ne sme da goni krupne divlje preživare.

Radni ispit kojim se proverava upotrebljivost lovačkog psa u lovu na divlje svinje, krupne zveri (vuk, šakal, lisica i druge lovostajem zaštićene  vrste  zveri)  i zeca,  organizuje  se u  otvorenom lovištu  u  kome se nalazi krupna divljač,  pri čemu obučavani  lovački pas  prilikom polaganja radnog ispita  ne sme da uznemiri, a naročito ne sme da goni krupne divlje preživare.

Izuzetno  od stava 2. ovog člana,  radni ispit kojim se proverava upotrebljivost goniča i jamara u lovu na divlje svinje može da se organizuje i uograđenom terenu  za obuku lovačkih pasa  u  kome  se isključivo nalaze divlje svinje.

Radni ispit kojim se proverava  upotrebljivost jamara u  lovu  (pod zemljom i nad zemljom)  organizuje  se  u delu  otvorenog/ograđenog lovišta sa veštačkim rovom za obuku pasa jamara,  pri čemu obučavani  jamar prilikom polaganja radnog ispita ne sme da ostvari direktan kontakt sa divljači.

Radni ispit kojim se proverava upotrebljivost lovačkog psa za rad na krvnom tragu divljači (veštačkom ili prirodnom)  starom najmanje 12 sati i dugom najmanje 600 m organizuje se u delu otvorenog/ograđenog lovišta, pri čemu obučavani lovački pas prilikom polaganja radnog ispita na krvnom tragu ne sme da uznemiri, a naročito ne sme da goni krupnu divljač.

Član 11.

Lovački pas koji polaže ispit za utvrđivanje urođenih osobina, odnosno  radni ispit dobija ocenu o upotrebljivosti u lovu,  koju kinološki sudija upisuje u knjižicu lovačkog psa.

Na osnovu uspešno položenog ispita iz stava 1. ovog člana izdaje se potvrda  o upotrebljivosti u lovu  (u daljem tekstu: potvrda)  koja sadrži:  broj potvrde; naziv rase, ime, datum štenjenja, pol, razred kome pripada, broj rodovne knjige, tetovir broj i/ili broj mikročipa  lovačkog  psa;  podatke o vlasniku lovačkog psa (ime i prezime, JMBG, adresa  i  prebivalište);  vrstu  položenog ispita za koji se izdaje potvrda; datum i mesto polaganja ispita; ocenu kojom je lovački pas  ocenjen na ispitu;  broj knjižice lovačkog psa;  potpis i pečat ovlašćenog lica KSS.

III.   NAČIN KORIŠĆENJA LOVAČKIH PASA

Član 12.

Ptičari, cunjavci, retriveri,  terijeri i jazavičari  koriste se za lov sitne pernate  divljači,  a za lov zeca  pored navedenih rasa lovačkih pasa  i goniči.

Goniči, terijeri, jazavičari, ptičari i cunjavci koriste se za lov divljih svinja i krupnih zveri.

Terijeri i jazavičari koriste se za lov jamarenjem.

Za  lov  mogu da se koriste i druge rase lovačkih pasa priznate od F.C.I. ili KSS.

Član 13.

Lovački pas koji ima položen ispit u radu na krvnom tragu koristi se  za prepoznavanje i praćenje krvnog traga krupne divljači  ili krupne zveri ranjene  u pojedinačnom lovu, odnosno  za prepoznavanje i praćenje krvnog traga divlje svinje ili krupne zveri ranjene u grupnom lovu (u daljem tekstu: tragač po krvnom tragu).

Član 14.

U grupnom lovu koristi se najmanje jedan lovački pas odgovarajuće rase na grupu do deset lovaca.

U lovu sokolarenjem koristi se najmanje jedan pas ptičar na jednog lovca – sokolara.

Član 15.

Stručni pratilac/pratilac/vođa grupe prati korišćenje lovačkog psa u lovu i otkazuje, odnosno prekida  lov ako  se lovački pas neuobičajeno ponaša.

Član 16.

Lovački pas koristi se u lovu  u periodu od svitanja (izlazak sunca) do sumraka (zalazak sunca), osim tragača po krvnom tragu koji može da se koristi i noću.

 Član 17.

Lovački pas  koristi se  u toku trajanja lovne sezone u skladu sa propisom kojim  se uređuje trajanje lovne sezone na lovostajem zaštićene vrste divljači.

IV. IZGLED I SADRŽINA

IDENTIFIKACIONIH KARTICA ZA LOVAČKE PSE

Član 18.

Identifikaciona kartica lovačkog psa izrađuje se od tvrde hartije pravougaonog oblika, dimenzija 54 h 86,6 mm sa dominantnim zelenim tonovima, na Obrascu  – Identifikaciona kartica lovačkog psa, koji je odštampan  uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.  Na prednjoj strani identifikacione kartice lovačkog psa navode se podaci iz člana 19. tač. 1) –  5) ovog pravilnika, a na poleđini  podaci iz člana 19. tač. 6) – 10) ovog pravilnika.

Član 19.

Identifikaciona kartica lovačkog psa sadrži:

1)   logotip KSS;

2)  registracioni broj identifikacione kartice lovačkog psa;

3)  naziv: „IDENTIFIKACIONA KARTICA LOVAČKOG PSA”;

4)  ime lovačkog psa;

5)  naziv rase lovačkog psa;

6)  datum štenjenja lovačkog psa;

7)  pol lovačkog psa;

8)  broj mikročipa lovačkog psa;

9) broj potvrde;

10) broj rodovnika;

11) mesto pečata i potpis ovlašćenog lica KSS.

V. PRELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

 Član 20.

Danom  početka  primene  ovog  pravilnika  prestaje  da  važi Pravilnik o uslovima pod kojima lovac turista može loviti i izvoditi obuku lovačkih pasa u lovištima na teritoriji Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 35/94).